Mons. Hoser: Mi Međugorčani imamo odgovornost prema cijelom svijetu

Mons. Hoser: Mi Međugorčani imamo odgovornost prema cijelom svijetu

Središnja proslava svetkovine župskog patrona u Međugorju započela je procesijom s kipom svetog Jakova koja je pošla iz crkve. Ove su godine kip nosili župljani iz Miletine. Svečana sveta misa započela je u 11 sati u Gaju. Uz 36 svećenika i suslavlju međugorskog župnika fra Marinka Šakote te mons. Henryka Hosera, sv. Misu je predslavio fra Goran Azinović. 

U svojoj propovjedi fra Goran je na svoj simpatičan način potakao župljane da budu žestoki i odlučni u življenju svoje vjere, poput sv. Jakova – sina groma! „Kršćanstvo je slabo jer vjernici ne vjeruju da je Raj njihov!“ – citirao je pokojnog don Tomislava Ivančića. Zato je dobro da su Jakov i Ivan željeli biti s Isusom u Raju. I mi tome trebamo težiti – odlučno i spremno, najvažnije je kako ćemo svoj život završiti. Molimo se sv. Jakovu da i mi možemo završiti svoj život poput njega – grabeći Nebo – istaknuo je fra Goran.

Upravo slaveći svetkovinu zaštitnika međugorske župe, sv. Jakova, možemo si posvijestiti kako Bog doista vodi povijest čovječanstva, pa i sve naše male, osobne životne priče. Ništa tu nije slučajno. Kao što nije niti slučajno da je upravo sv. Jakov, zaštitnik hodočasnika, izabran tako davno dok je Međugorje još bila pustara, postao svetac zaštitnik danas jadnog od najvećih hodočasničkih mjesta u svijetu. 

Također, iz životopisa sv. Jakova vidimo kako predlaže Isusu da zazove vatru s Neba na ljude bez milosrđa koji ga nisu prihvatili. A Isus ga ukorava riječima: „Ne znate, čijeg ste duha. Sin čovječji nije došao da uništi duše, nego da ih spasi”. A danas je evo sv. Jakov zaštitnik župe koja je prozvana „ispovjedaonicom svijeta“ i u kojoj toliko nađu obraćenje i po obraćenju spasenje. Također, na sv. Jakovu se ispunilo Isusovo proročanstvo da će piti „kalež muke i smrti“ jer je za svjedočenje svoje vjere platio životom. 

Vidimo kako se danas upravo u Međugorju budi vjera tolikih ljudi, i tolike molitvene grupe, svećenička i redovnička zvanja i humanitarne udruge te postaju znak i svjedočanstvo Božjeg djelovanja u čovjeku i svijetu. Vidimo i kako ovdje u svojoj školi ljubavi, Gospa priprema svoju djecu na svjedočenje svoje vjere životom pa u budućnosti i krvlju ako bude trebalo.

Sveti Jakov, apostol, koji se naziva “Stariji” potječe od čestite židovske obitelji. Rodio se u ribarskom gradu Betsaidi. Otac mu se zvao Zebedej, također ribar, a majka Saloma, jedna od onih pobožnih žena koje su išle za Isusom i bile svjedokinje Kristove muke i smrti, ali svjedokinje i Isusova uskrsnuća. Jakov je imao i brata Ivana koji je također postao apostol Isusa Krista i evanđelist. Obojica su se bavila ribarenjem, dok ih Isus nije pozvao da idu s njim. Odmah su se odazvali, ostavili sve, lađe, roditelje, kuću i mjesto i spremno išli za Isusom. 

Jakov je sa svojim bratom Ivanom i svetim Petrom pripadao najužem krugu Isusovih apostola. Oni su jedini svjedoci posebnih događaja u Isusovom životu. Kod čudesnog ozdravljenja Petrove punice, kod oživljavanja Jairove kćeri, bili su i na Gori Preobraženja Isusova. Njih trojicu Isus je uzeo sa sobom i poveo ih na Maslinsku goru, da budu svjedoci njegova znojenja krvlju, muke i smrti. Samo oni, koji su gledali Isusovo Preobraženje, mogli su gledati smrtnu agoniju, smrtnu muku Isusovu u Maslinskom Vrtu.

Isus je Jakova i Ivana nazvao “boanerges” – sinovima groma. Kad su se vraćali iz jednog samarijanskog sela, koje nije htjelo primiti Isusa i apostole, predlože Isusu da zazove vatru s Neba na takve ljude bez milosrđa. Isus ih je ukorio i rekao im: “Ne znate, čijeg ste duha. Sin čovječji nije došao da uništi duše, nego da ih spasi”. Drugom zgodom došla je njegova majka Saloma i molila Isusa da njezina dva sina sjednu u njegovu Kraljevstvu jedan s desne, a jedan s lijeve strane uza nj. I ona se nadala, s mnogim drugim Židovima, da će Isus osnovati veliko židovsko kraljevstvo. 

No Isus ukori njihovu sebičnost riječima: “Vi ne znate što tražite. Možete li piti kalež muke i smrti”. Rekoše da mogu. Isus na to reče: “Gorki kalež ćete piti, ali sjesti s desne meni i s lijeve strane, to pripada onima, kojima je pripravio moj Otac nebeski”. Odmah na to dodaje divnu poruku učenicima: “Koji hoće među vama biti velik, neka bude vaš sluga, a koji hoće među vama biti prvi neka bude kao dijete. Kao što sin čovječji nije došao da njemu služe, nego da On služi i život svoj dadne u otkup za mnoge”.

Jakov je vidio više puta Isusa nakon uskrsnuća. Nakon Isusova uzašašća, zajedno s drugim apostolima i s Marijom Majkom Isusovom čeka dolazak Duha Svetoga u dvorani posljednje Večere. Otkad je Duh Sveti svojom duhovnom vatrom zapalio i srca apostola Jakova, on je neumorno i neustrašivo od tada propovijedao Evanđelje.

Život je završio mučeničkom smrću oko godine 42. u Jeruzalemu. Po naredbi Heroda Agripe, unuka onoga Heroda koji je dao pobiti djecu u okolici Betlehema, Jakovu je bila mačem odsječena glava. Tako se ispunilo Isusovo proročanstvo da će piti kalež muke s Njim. Zaslužio je sjesti uz Isusa u nebeskom Kraljevstvu. Jakov je prvi od apostola koji je završio svoj život mučeničkom smrću i primio krunu mučeničke slave. 

Predaja kaže da je krvnik, koji je pratio Jakova na stratište i trebao ga ubiti, bio potresen neustrašivim držanjem Jakovljevim, te ga je prije njegove smrti molio za oproštenje i ubrzo nakon toga odrekao se svoga zanata i dao se krstiti. 

Smrtni ostaci svetog Jakova u 7. stoljeću su preneseni u Španjolsku nakon što su Arapi razorili Jeruzalem. Jakovu su u čast na Zapadu posvećene mnoge crkve. Na mjestu gdje su bile sahranjene njegove kosti, sagrađena je velebna crkva i razvio se veliki grad Santiago di Compostela. Španjolci su ga izabrali za svoga zaštitnika. Zagovornik je on ljekara, kožara i ratara, ali prije svega hodočasnika. Kip sv. Jakova u međugorskoj crkvi, slično kao i na drugim mjestima, prikazuje sveca hodočasnika s hodočasničkim štapom u ruci, ”tikvicom” za vodu i školjkom.

Međugorska župa utemeljena je 1892. i stavljena pod zaštitu sv. Jakova apostola. Te je godine sagrađena i župna kuća, a samo pet godina kasnije, tj. 1897. godine, trudom župnika i mještana sagrađena je župna crkva. Iako je za ono vrijeme bila prostrana i lijepa, trusan teren na kojem je sagrađena s vremenom je oštetio njezinu nosivost, te je bilo neizbježno graditi novu crkvu. Izgradnja sadašnje župne crkve započinje 1934. a završava 1969. godine. Župa je živjela uobičajenim životom sve do ljeta 1981. godine, kada ovo mjesto i crkva postaju središnjom točkom okupljanja milijuna hodočasnika i štovatelja Kraljice Mira iz cijeloga svijeta.

Apostolski vizitator za Međugorje mons. Henryk Hoser obratio se u srijedu 25. srpnja župljanima župe Međugorje istaknuvši kako ga je Sveti Otac poslao u Međugorje da pomogne „ocima franjevcima organizirati ovo mjesto prihvata koje je mjesto izvora milosti". Učinio je to na kraju misnoga slavlja svetkovine nebeskog zaštitnika župe Međugorje sv. Jakova, apostola. 

„Radostan sam i sretan sam što mogu sudjelovati na ovoj lijepoj misi u čast sv. Jakova, zaštitnika ove župe koja je utemeljena prije više od stotinu godina", rekao je mons. Hoser obraćajući se na kraju mise okupljenim župljanima i hodočasnicima. Podsjetio je kako je došao u Međugorje prvi put prije godinu dana kao posebni izaslanik Svetoga Oca a drugi put prije nekoliko dana kao apostolski vizitator na neodređeno vrijeme.

„Obraćenje je novo usmjerenje vlastitoga života. To znači promijeniti put, napustiti nesiguran, pogrešan put i poći putom koji vodi ka cilju. Došla je Marija, Kraljica mira. Ona nam pokazuje dobar put za naš život. Pokazuje nam najlakši i najkraći put da bi došli do Boga koji je cilj našega života. Želim vam ovo obraćenje i novo usmjerenje da biste postali stupovi Crkve. 

Mi Međugorčani imamo veliku odgovornost prema cijelom svijetu. Jer zaista, Međugorje je postalo svjetsko središte molitve i obraćenja i zbog toga Sveti Otac pokazuje brigu za ljude koji dolaze ovamo i mene je poslao da pomognem ocima franjevcima organizirati ovo mjesto prihvata koje je mjesto izvora milosti", istaknuo je u svom obraćanju župljanima i hodočasnicima u Međugorju mons. Hoser.

 

MISIJA / MEDJUGORJE-INFO / IKA

na vrh članka