21. kolovoza 1631. umro fra Matija Divković – franjevac i „otac bosanske književnosti“

21. kolovoza 1631. umro fra Matija Divković – franjevac i „otac bosanske književnosti“

Fra Matija Divković je utemeljitelj bosanske književnosti i to na  jeziku ikavsko-štokavskog narječja kojim se govorilo u samoj središnjoj Bosni oko Sarajeva. Djela je pisao za potrebe katoličkog puka i to izvornim bosanskim pismom – bosančicom.

 Na današnji dan 21. kolovoza 1631. umro je Olovu katolički svećenik i franjevac Matija Divković. Zovu ga „ocem bosanske književnosti“ jer je prvi izdao jednu knjigu na narodnom hrvatskom jeziku bosanskog narječja i ćiriličnom pismu zvanom bosančica.

Jezik koji koristi fra Matija Divković je štokavski jezik ikavsko-ijekavskog narječja kojim su govorili Hrvati katolici središnje Bosne od Olova preko Sarajeva do Kreševa.

Posebna vrijednost ovih djela je što su tiskana na bosančici, osobitoj inačici ćirilice koja se rabila na širokom hrvatskom narodnom prostoru Bosne, Dubrovnika i njegove okolice, srednje Dalmacije sve do rijeke Vrbasa. Naziv bosančica dobila je tek početkom 20. stoljeća od strane hrvatskog arheologa Ćire Truhelke. Njome su privatna pisma pisali hrvatski glagoljaši i velikaši: Keglevići, Frankapani, Petar Kružić i drugi, te je uz glagoljicu i latinicu, bosančica hrvatsko pismo i bogatstvo hrvatske kulturne narodne baštine.

Za tiskanje svojih djela na bosančici u Veneciji su salili posebna slova za tu namjenu.

Djela fra Matije Divkovića 

  • Nauk krstjanski za narod slovinski
  • Sto čudesa aliti znamenja blažene i slavne Bogorodice i Divice Marije
  • Beside Divkovića svrhu evanđelja nediljnijeh priko svega godišta
  • Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi

Izvor: narod.hr

na vrh članka