Široki Brijeg je Lištica, samostan su izgradili Osmanlije, a država je Bosna

Široki Brijeg je Lištica, samostan su izgradili Osmanlije, a država je Bosna

Nepismen, površan, pristran, a u pojedinim dijelovima zlonamjeran – tako bi se moglo ocijeniti nedavno otiskan i predstavljen Turistički vodič Hercegovačko-neretvanske županije koji je izdala Turistička zajednica te županije.

Bogato ilustrirani vodič u izdanju na “lokalnom bosanskom” i engleskom jeziku imao je ambiciju prikazati bogati povijesno-zemljopisni i turistički potencijal županije, a među onima koji su ga uzeli u ruke izazvao je oštra reagiranja, piše Večernji list BiH.

Na desecima stranica su netočne, zanemarene ili pak nacionalno obojene pojedinosti. Najveća od svih provokacija je objava zemljovida BiH na 26. stranici na kojem, umjesto Širokog Brijega, piše Lištica, što je prijeratni naziv koji je promijenjen prije 27 godina.

Umjesto Tomislavgrada je Duvno, a Novi Travnik je Pucarevo…

Ako je kojem turistu i došao u ruke ovaj vodič, vjerojatno je bio zbunjen ako se zapadnim izlazom kanio uputiti prema Hrvatskoj upravo preko “Lištice”.

Da su tekstovi nepismeni i nelektorirani, može se vidjeti već na 13. stranici u uvodnim napomenama gdje su pridjevi “hrvatski” i “bosanski jezik” napisani velikim početnim slovima, upozorava Večernjak.

Vrlo prijeporne su i “činjenice” po kojima je BiH poznata po Olimpijskim igrama, prvacima zemlje u sjedećoj odbojci…, a da, primjerice, nije spomenut upravo nesretni rat koji je bio tema i brojnih hollywoodskih ostvarenja ili pak Međugorje.

Na stranici broj 28., nakon kraćega opisivanja povijesti, zaključuje se kako se “država Bosna” zaokružila u sadašnjim granicama 1995., što je, blago rečeno, prijeporna konstrukcija. Oni koje je zanimalo koliko je Mostar udaljen od Dubrovnika ili Banje Luke, također su ostali zbunjeni.

Prema autorima, do Banje Luke je iz središta Hercegovine potrebno 232.009 kilometara?!

Željnima atrakcije u Turističkom vodiču ponuđen je posjet “Muzeju žrtava ratnih zločina i genocida 1992. – 1995.” koji, inače, vrlo jednostrano opisuje posljednji rat predstavljajući HVO i Hrvate doslovno kao naciste iz vremena II. svjetskog rata i tadašnjih zločinačkih režima.

U opisu znamenitosti Mostara, koji počinje od 38. stranice, navode se brojni objekti u Starom gradu te Stari most, ali, primjerice, i Franjevački samostan čiji opis počinje “najvažnijim detaljima”: “U Mostaru, Osmanlije su pomogle izgradnju katoličke crkve 1866…”.

Autorima vodiča “promaklo” je uopće spomenuti najstariji objekt, ostatke katoličke bazilike iz IV. stoljeća koji se nalaze u naselju Cimu i dio su zaštićene povijesne baštine.

Istodobno, u “bosanskoj” verziji Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače nema pridjev “hrvatski”, dok se istodobno to navodi na engleskom jeziku.

Hrvatsko narodno kazalište također nema pridjev “hrvatsko”.

Za Međugorje su navedeni podaci o posjetima do 2001. bez ikakvih aktualnosti vezanih uz to hodočasničko mjesto.

Za Počitelj pišu da ga je izgradio kralj Tvrtko 1383., a do kraja teksta ponavlja se ista rečenica te piše da je taj utvrđeni grad vjerojatno dao izgraditi kralj Tvrtko.

/HMS/

na vrh članka