Čolak: Spriječili smo da se ponovi lažni svjedok Galijatović

Čolak: Spriječili smo da se ponovi lažni svjedok Galijatović

Na Ustavnopravnom povjerenstvu Doma naroda Parlamenta BiH postignut je kompromisni dogovor o izmjenama Zakona o kaznenom postupku gdje su doslovno uvršteni svi amandmani na kojima je inzistirao HDZ BiH, a kojega je dio međunarodne uprave, zajedno sa SNSD-om, optuživao za potporu korupciji i kriminalu zbog neprihvaćanja SDA-ova prijedloga zakona. Tako su se stvari posve obrnule, a “europski standardi” postali su stajališta upravo HDZ-a BiH. Zamjenik predsjedatelja Doma naroda BiH Bariša Čolak ističe kako se potvrdilo da su od početka iznošene krajnje paušalne ocjene, ali i prijedlozi koji su upravo bili suprotni demokratskim standardima.

– HDZ BiH nije imao isključivo svoj prijedlog, nego je preuzeo materijal koji je izradila radna skupina koji je bio upućen Vijeću ministara. Nakon toga sam ja kao izaslanik u Domu naroda, budući da predsjedatelj Vijeća ministara nije htio uvrstiti taj zakon, jednostavno preuzeo tekst i predložio njegovo razmatranje po žurnoj proceduri na jednoj od sjednica. Nije prošla žurna, nego je upućen u skraćeni postupak. Nakon toga stigla su dva prijedloga koji uređuju istu oblast. Jedan je predložio Genjac uime SDA, a to je zapravo radio netko drugi, te još jedan prijedlog iz Kluba zastupnika Parlamentarne skupštine BiH, a koji je identičnog sadržaja onoga što ga je proslijedio Genjac, pojasnio je Čolak za Večernji list.

Po njegovim riječima na sjednici u ponedjeljak napravljena je jedna vrsta kompromisa.

-Rekao bih kako sada imamo novi prijedlog jer je od šest članaka, a šesti govori samo o stupanju na snagu toga zakona, prihvaćeno još pet amandmana koje je HDZ BiH tražio u okviru svoga prijedloga izmjena zakona. Prvi amandman se odnosi na zaštitu svjedoka, odnosno pravo da ne odgovara na pojedina pitanja. Taj prijedlog je bio takav da se svjedoku moglo dati imunitet od kaznenog progona u bilo kojoj situaciji. To je ograničeno i reklo se da se to ne može primjenjivati za najteža kaznena djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. To je bio naš prijedlog. I to je traženo u odluci Ustavnog suda BiH da se precizira u kojim postupcima i za koja kaznena djela se može dodijeliti taj status. To nije bilo u “Genjčevu” prijedlogu. Nema smisla da postoji blanketni, odnosno potpuni imunitet gdje bi glavni tužitelj mogao svjedoku dati imunitet za bilo koje kazneno djelo, pa i za najteža.

Upitan može li se reći kako je sada spriječena mogućnost ponavljanja, iako u novim okolnostima, nekog novog Merima Galijatovića, lažnog svjedoka iz slučaja “Leutar”, Čolak je kazao kako se tu može povući paralela

-Ovim izmjenama ograničili smo mogućnost zloporabe u kaznenom postupku, odnosno isključili smo je za najteža kaznena djela. A onako kako je bilo predloženo, to je bilo moguće, pojasnio je, te dodao:

– Ograničili smo vrijeme u kojemu glavni tužitelj treba donijeti odluku o okončanju istrage. To do sada nije bilo ograničeno, a sada će biti 30 dana. Mogao je netko mjesecima spis držati u ladici i ne tražiti produljenje istrage ili da pak istraga traje neograničeno. Na najteža kaznena djela taj je rok šest, odnosno 12 mjeseci, kazao je Čolak.

Naglasio je kako je to praksa u svakoj od država okruženja, ali i EU.

-Mora postojati rok u kojemu će se okončati istraga. Postoje i prava osumnjičenih i oštećenih osoba i zbog njih se to mora utvrditi. Tu je napravljen ogroman napredak. Sada se istraga o najtežim kaznenim djelima, za koje je zaprijećena kazna zatvora od 10 godina, mora okončati za maksimalno dvije godine i šest mjeseci. O tome tužiteljstvo mora obavijestiti osumnjičenog i oštećenog. Promjene su napravljene i oko podizanja optužnice. Dan je rok tužitelju od 30 dana u kojemu mora izdati obvezujuće upute da se optužnica mora podići. Ako se ne podigne, smatra se da je istraga obustavljena. Naravno, to nije smetnja da se optužnica podigne ako se kasnije pronađu novi dokazi. No, moram reći da je ovo jedna velika zaštita osumnjičenim i oštećenim da mogu ostvariti svoje pravo. Do sada smo imali istrage koje su trajale godinama i nisu davale rezultata. To jednostavno nije bio europski standard, istaknuo je.

Čolak je intervenirao i oko posebnih istražnih radnji, praćenje, prisluškivanje.Upitan što je u tome dijelu dogovoreno, pojasnio je:

– Inzistirao sam da se ove mjere primjenjuju za kaznena djela iznad pet godina. Međutim, Republika Srpska je već donijela zakon koji su usuglasili s odlukom Ustavnog suda BiH, u kojem su naveli da se to odnosi na kaznena djela od pet godina i veća. Iz RS-a nisu mogli ići mimo odluke tamošnje skupštine. S obzirom na to da sada imamo većinu iz oba entiteta i tri naroda, inzistiranje na izmjeni jedne riječi “više od” pet godina dovelo bi do ponovne blokade. Iz reda hrvatskog kluba smo zbog toga pristali na ovakav prijedlog i to je jedino različito od našeg zahtjeva.

Čolak je rekao kako oko ovih prijedloga nije bilo prijepora na Ustavnopravnom povjerenstvu?

– Ne, ovi amandmani su prihvaćeni jednoglasno, čak i od kolega iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Očekujem da se sada održi sjednica Doma naroda i da sve ove izmjene prihvatimo jednoglasno, kazao je.

S obzirom na to kako su prihvaćeni prijedlozi koje je tražio, zamoljen da sada komentira optužbe kako je njegova stranka (HDZ BiH) zaštitnik korupcije, kriminala.Čolak je odgovorio:

– To vrijeđa razum normalnog čovjeka. Nas su kritizirali zato što smo se borili za ono što je europski standard i provedbu odluke Ustavnog suda. Nebrojeno sam puta ponavljao da se imunitet ne može davati neograničeno jer bi vodilo zloporabama. Taj imunitet se mora ograničiti zbog više slučajeva zloporaba, naglasio je Čolak u intervju Večernjem listu.

/HMS/

na vrh članka