Radnice u BiH ugrožene: Žene najčešće prijavljuju kršenje prava

Radnice u BiH ugrožene: Žene najčešće prijavljuju kršenje prava

"O stanju u kojem rade radnice u trgovačkom i ugostiteljskom sektoru se u posljednje vrijeme dosta govori i to je veoma pohvalno upravo iz razloga što većina radnika iz ovog sektora zaista ne želi ništa reći niti uraditi ništa javno", rekla je za Radiosarajevo.ba predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.



"Razlog za ovo je veliki strah od gubitka posla koji je za jednu ogromnu većinu nekada i jedini izvor primanja u obitelji", navela je Beširović.

Prema iskustvima STBIH-a u 2018. smo se direktno bavili kršenjem prava 340 osoba koje su nam se obratile, kršenja prava najčešće i prijavljuju žene.

Od ovih 340 osoba, 230 su žene. Kod 340 radnika/ca evidentirano je 547 slučajeva kršenja prava  grupiranih u tri kategorije i to:

-   problemi radnog vremena - 264 problema (105 prekovremeni sati, 72 uskraćivanje korištenja slobodnih dana, 43 pauza i 44 godišnji odmor)

-  mobing - 88 problema

-  opći uvjeti rada - 195 problema (rad na crno, topli obrok, nepravilnosti ugovora o radu, putni troškovi, blagajnički manjak, premještaj u druge prodavaonice, bolovanja, otkaz ugovora o radu i ostalo). 

Od 340 osoba koje su prijavile kršenje prava, za 223 (65,50 posto) osobe, problem je riješen.

Od 223 riješena problema, 174 su riješena savjetom STBiH i lokalnim socijalnim dijalogom. 49 problema riješeno je angažmanom inspekcije, angažiranjem odvjetnika i agencije „Vaša prava“, kontaktom sa nadležnim službama u tvrtki, dopisima i žalbama prema poduzećeima, navela nam je Beširović.

Pored ova tri najčešća problema, žene u trgovini vrlo često prijavljuju i kršenje prava na porodiljno odsustvo a po nama u STBIH i sigurnost na radu je vrlo upitna u ovom sektoru. Veliki problem je svakako što većina radnica nije sinidkalno organizirana i onda u tim slučajevima mi kao sindikat ne možemo  nastupati kao predstavnik niti zaštitnik njihovih prava i možemo im pomoći samo savjetodavno.

Pitali smo nekoliko radnica u ovom sektoru da podijele s nama svoja iskustva na radnim mjestima, makar anonimno, no nijedna od žena koje smo zamolili za izjavu nije željela javno govoriti o svojim problemima.

A nekada su se za 1. svibanj vezali radnički prosvjedi na kojima su tražili bolje uvjete na radu. Uostalom, i sama ideja o rvosvibanjskom prazniku dolazi iz 1884, iz Sjedinjenih Američkih Država gdje su vodeći sindikati, po ugledu na kanadske drugove, tražili da se osam sati dnevnog rada ozakoni. 

Žene u cijelom svijetu još uvijek se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, staklenim stropom a posebno u poslovnom svijetu, još uvijek manje zarađuju od svojih muških kolega, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.

U nekim dijelovima svijeta ženama su uskraćena i gotovo sva osnova ljudska prava. 

Iako borba žena traje već stotinu godina, ona još uvijek nije završena.

Pogled.ba

na vrh članka