Ružica Jukić: Stranci moraju otići iz Ustavnoga suda BiH

Ružica Jukić: Stranci moraju otići iz Ustavnoga suda BiH

Ružica Jukić, potpredsjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) , u razgovoru za Dnevnik.ba govorila je o novom Zakonu o VSTV-u, stanju u pravosuđu, te za nju “spornom” sastanku veleposlanika SAD- u BiH, Erica Nelsona i Brocka Biermana, pomoćnika USAID-ovog administrator za Europu s Brankom Perićem, sucem Suda BiH, Goranom Vezirovićem, članom VSTV-a i sucem Vrhovnog suda FBiH, te Tomislavom Ljubićem, glavnim županijskim tužiteljem Tuzlanske županije. Jukić je ranije kazala kako joj je neshvatljivo da se bilo koje veleposlanstvo miješa u novi zakon o VSTV-u i pravosuđe u BiH.

Smatrate li kako bi reakcije, da su pojedini tužitelji, suci i članovi VSTV-a boravili na sastancima u veleposlanstvima Rusije, ili pak Hrvatske, bile žestoke i protumačene kao ‘miješanje u pravosuđe BiH’, a kada je u pitanju Veleposlanstvo SAD-a, to je postalo poželjno?

Da, smatram da bi bile oštre reakcije, kako od samog pravosuđa tako i od zvaničnika i Ambasada koje imaju određenu vrstu suradnje s VSTV-om, kao i pravosudnim institucijama. Sve vrijeme se propagira neovisnost, ali očito se selektivno primjenjuje, jer neki smatraju da države koje ulože u nabavku kompjutera i opravku pravosudnih institucija da imaju veća prava prema pravosuđu naše države, u odnosu na druge države, pa da zadiru i u neovisnost tih pravosudnih institucija.

Branko Perić, sudac Suda BiH, u svojoj izjavi za N1 televiziju kazao je kako bi “VSTV trebao uputiti ispriku Veleposlanstvu SAD-a, te osuditi vaše izjave”. Jeste li još uvijek stava kako je sporni sastanak u Veleposlanstvu SAD-a pritisak i miješanje u rad pravosuđa?

Apsolutno držim i dalje da je sporni sastanak svojevrsni, svjesni ili nesvjesni pritisak i miješanje u rad VSTV-a BiH. Kada su u pitanju izbori na pojedine pravosudne funkcije u našoj državi, jer nije bio moment da se pozivaju na večeru kandidat za glavnog tužitelja , s članom VSTV, koji mu je bio u komisiji za intervju i koji treba da ga bira za dva dana na sjednici vijeća. Percepcija koja se stvorila je bila takva da Ambasada podržava tog kandidata i da nam to faktički stavljaju do znanja koga ona podržava, a što znači da je ovaj drugi kandidat diskriminiran tako, jer nije i on pozvan na večeru, što bi donekle moglo otkloniti sumnju.

Što se tiče kolege Perića, ako idemo njegovom logikom, on bi se trebao ispričati Haaškom sudu, jer je uporno u svojim kolumnama osporavao rad i komentirao presude Haškog tribunala, kao i drugih pravosudnih tijela, a posebno istraga, koje su u tijeku. Kolega Perić je odavno dezorijentiran i ponekad je neugodno pratiti taj pad.

Kako ocjenjujete sveukupno stanje pravosuđa? Smatrate li kako BiH, ustvari, istinski gospodare strani centri moći?

Pravosuđe mora da shvati da je treći stub vlasti i da ne dozvoli ni jednoj drugoj vlasti da joj ugrozi neovisnost ili da njome zagospodari. To se odnosi i na zakonodavnu i izvršnu vlast, tako i na strane centre moći. Stranci su nam dobro došli da nam pruže podršku u profesionalnom smislu kroz projekte, ali se plašim da su se upravo tako nametnuli da se pravosuđe gubi u tome, jer se stalno priča o nekim reformama, kada su neke kolege izgubile posao, a oni koji su bili u dobrim odnosima sa strancima su dobili udobne pozicije itd.

Dovoljno sam dugo u pravosuđu, tj.pola svoje karijere sam provela u pravosuđu, nekih 20 godina, da znam kako razmišljaju nositelji pravosudnih funkcija. Reforma je započela 2003.g., uglavnom su izabrani suci, koji su već bili na funkcijama, jer je to kapacitet s kojim raspolažemo. Mislim da su suci dali maksimum od sebe kroz kriterije , koje smo im mi nametnuli ispred VSTV. No, naš pravni okvir od 4 sistema, te ne postojanje Vrhovnog suda na razini BiH, ne može ni dati pravdu za sve jednaku, jer imate različito normiranje određenog ponašanja, a onda se zbog nedostatka Vrhovnog suda ne može ni ujednačiti sudska praksa.

Smatrate li BiH suverenom državom?

Suverena država je država s određenim teritorijem, stalnim stanovništvom, nacijom, vladom, neovisnošću od drugih država I mogućnost ulaska u međunarodne odnose. Mora imati dakle i unutarnju i vanjsku suverenitet. Također, država ne smije biti podređena drugoj državi ili organizaciji. To je definicija suverenosti. Nažalost, mislim da Bosna i Hercegovina nije uspjela da se odupre podređenosti drugim državama organizacijama. Ali, kroz svoju funkciju najsnažnije borim da ona to bude. Zato sam i reagirala onako vezano za spornu večeru, jer je to bila kap koja je prelila čašu.

Smatrate li kako je potrebno da iz Ustavnog suda BiH odu strani suci, te da u njemu sjede isključivo domaći?

To je neminovno. Nemogući je ulazak u EU s takvom prtljagom na leđima. Strani suci su imali svoju ulogu na početku osnivanja Ustavnog suda BiH, te osnivanju Suda BiH i Tužiteljstva BiH. Međutim, sada nakon toliko godina, smatram da oni ne trebaju više biti u Ustavnom sudu isto kao što ih nema više u Sudu i Tužiteljstvu BiH. Mislim da su isti završili sa svojim radom u Sudu i Tužiteljstvu 2011. godine.

Može li javnost biti zadovoljna radom pravosuđa, osobito, u predmetima ratnih zločina?

Teško da javnost može biti zadovoljna s radom na predmetima ratnih zločina. Naime, od početka je trebalo primijeniti drugačiji metode rada, odnosno Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Trebalo je odmah dostaviti predmete koji su manje složeni na entitetske sudove i sigurno bi mnogi bili završeni. Ovakvom postojećom kategorizacijom na složene i manje složene, gdje će ti manje složeni biti uzeti u rad za 15 godina, je nemoguće biti zadovoljan jer pojedincu oštećenom nije važno da li je ubijeno 10 ljudi ili samo njihov sin.

Oni traže da se odmah uzmu u rad i ti predmeti, jer umiru svjedoci i optuženi i sasvim su u pravu. Zastupala sam tu tezu pred Ministarskom konferencijom, ali nije lako balansirati mačem pravde u okruženju gdje jednima počinje heroj, drugima počinje ratni zločinac.

U čemu je, zapravo, suština novog zakona o VSTV-u?

Novi Zakon o VSTV treba da promijeni postojeću strukturu članova vijeća. Uvode se pravni lijekovi kod donošenja odluka VSTV, kao i odluka stegovnog tužitelja. Propisuju se drugačiji uvjeti za konkuriranje na određene pozicije, kao što su Vrhovni sud , Sud BiH itd..Tu ima određen dio s kojim se nisam složila, a predložili su taj nacrt članovi vijeća. Dakle, onemogućava se sucu općinskog suda da može konkurirati na poziciju suca Vrhovnog suda i poziciju suda BiH, pa i kada je sudac općinskog suda doktor prava i proveo na radu recimo 30 godina, a dozvoljava se svima drugima, koji čak ne moraju biti ni pravnici, niti imati položen pravosudni ispit.

Primjerice, može profesor koji predaje na fakultetu, a nije navedeno da to mora biti pravnik, niti da ima položen pravosudni ispit. Nadam se da će zakonodavna vlast ispraviti tu diskriminaciju u pogledu kršenja Europske konvencije o zaštiti osnovnih prava i sloboda građana. Isto tako smatram da sastav budućih članova VSTV treba da bude zastupljen tako da svaki narod dobije isti broj predstavnika, jer ako se to ne desi, onda ćemo imati situaciju, kao i do sada da onaj narod koji ima manje članova, teško se može izboriti s određenim nametanjem onih koji imaju više ruku za glasovanje.

/HMS/

na vrh članka