SAD financiraju modernizaciju vojski zemalja Zapadnog Balkana

SAD financiraju modernizaciju vojski zemalja Zapadnog Balkana

Sjedinjene Američke Države odobrile su 110 milijuna dolara pomoći za četiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoružanja, u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sustava iz razdoblja Sovjetskog saveza naoružanjem zapadnog porijekla.

Kako navodi portal Balkanska sigurnosna mreža (www.balkansec.net) Pentagon će djelimično financirati nabavku borbenih vozila za Hrvatsku vojsku i Armiju Sjeverne Makedonije i višenamjenskih helikoptera za Oružane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Vlada SAD je u fiskalnoj 2017. godini pokrenula program ERIP (European Recapitalization Incentive Program) s početnim proračunom od 190 milijuna dolara i ciljem da se vladama šest istočnoeeropskih zemalja pomogne da sovjetsku tehniku u svom arsenalu zamijene zapadnim naoružanjem.

Iz okruženja Srbije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Hrvatska dobile ukupno 110 milijuna, dok su programom obuhvaćene i Slovačka i Grčka.

S obzirom da je za zamjenu sovjetske tehnike u tim zemljama potrebno neuporedivo više novca, neslužbeno se procjenjuje da je u pitanju samo 20 posto neophodnog novca, dok ostatak trebaju osigurati države korisnice pomoći.

Oružane snage Bosne i Hercegovine posjeduju u resursu jedan sovjetski helikopter Mi-8 naslijeđen od Vojske Republike Srpske i jedan Mi-8MTV-1 iz Vojske Federacije koji je nabavljen nov tijekom rata.

Za BiH je namijenjeno 30 milijuna dolara, ali za ovu cifru nemoguće je kupiti više od jednog ili eventualno dva srednja transportna helikoptera američkog ili zapadnog porijekla. Međutim, moguće je remontirati i modernizirati korištene letjelice tipa UH-60 Black Hawk ili Super Puma.

Albanija je dobila 30 milijuna dolara za nabavku helikoptera američkog porijekla, ali nije jasno koje letjelica treba zamijeniti, jer albansko zrakoplovstvo posjeduje helikoptere europskih proizvođača.

U travnju, ministrica obrane Albanije Olta Džaka je u SAD dogovorila donaciju tri polovna helikoptera UH-60 Black Hawk, ali nije precizirano je li dogovor dio programa ERIP. Albanija će plaćati obuku svojih pilota.

Hrvatskoj se nudi 25 milijuna dolara za program zamjene jugoslovenskih borbenih vozila pješadije M-80, starih po 30 i više godina. Zagreb nikada nije najavio plan modernizacije M-80, tako da je izvijesna kupovina nečeg novog.

Za zamjenu više od 100 komada M-80, međutim, 25 milijuna dolara nije dovoljna suma. Zato se možda američka vojna pomoć odnosi na podršku nabavci dodatnih točkaša ili povećanje broja jače naoružanih Patria AMV koje Hrvatska već koristi.

Istu cifru, 25 miliona dolara, dobili su Grci koji imaju 400 oklopnih vozila BMP-1, sovjetskog porijekla, koje su kupili iz stokova bivše istočnonjemačke narodne armije i djelimično ih modernizirali.

Iako je bilo najava za kupovinu novih ruskih BMP-ova, kriza u Ukrajini je definitivno stavila točku na priču o BMP-u, a program ERIP otvorio put za kupovinu američkih ili nekih drugih zapadnih oklopnjaka gusjeničara.

U možda najboljoj situaciji s programom ERIP je Sjeverna Makedonija, koja je za zamjenu 22 gusjenična borbena vozila (11 BMP-2 i 11 MT-LB) dobila 25 milijuna dolara.

Za zamjenu nije dovoljno 25 milijuna dolara, ali je moguće kroz donaciju rabljenih američkih borbenih vozila pješadije Bredlija ili M113 napraviti najnapredniju dostupnu modernizaciju.

Zanimljivo je to što su ekonomski snažnije zemlje, kao što su Poljska, Češka i Mađarska, koje imaju rusku tehniku, izostavljene iz programa. Bilo zbog toga što ime nije potrebna finacijska podrška ili zato što već imaju ozbiljne ugovore s europskim proizvođačima naoružanja.

Portal navodi da je sve počelo kao posljedica tenzija u odnosima Zapada i Rusije, koje su navele Washington da pokrene program financiranja kojim će istočne članice NATO početi mjenjati sovjetsko i rusko naoružanje opremom zapadnog porijekla.

Zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, ali i Grčka i Turska koje su već gotovo 70 godina u NATO, i dalje koriste značajne količine sovjetskog naoružanja pa često slike s NATO vježbi koje se u današnje vrijeme održavaju po središnjoj i istočnoj Europi podsjećaju na manevre iz vremena Varšavskog pakta.

“Poslije krize u Ukrajini, nastao je ozbiljan problem, prije svega kod nabavke rezervnih dijelova i remonta tehnike, jer se između novih NATO-a zemalja i ruskih kompanija ispriječila politika. Zapad je uveo sankcije Rusiji, ali su iz restrikcija izuzeti ugovori nabavke rezervnih dijelova i remonta naoružanja, kako se ne bi ugrozila borbena gotovost NATO… Dugoročno gledano, prisustvo ruske tehnike u arsenalu Sjevernoatlantskog saveza više nije prihvatljivo”, navodi se u tekstu.

/Beta/HMS/

na vrh članka