BiH ne radi gotovo ništa na putu ka EU

BiH ne radi gotovo ništa na putu ka EU

Da je BiH daleko od Europske unije, potvrdila je i analiza o ispunjavanju uvjeta za pristupanje EU koju je Direkcija za europske integracije (DEI) pripremila za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Naime, kako se u njoj ističe, unatoč zaključku Vijeća ministara BiH na 153. sjednici od 4. rujna 2018, većina institucija BiH nije intenzivirala aktivnosti niti je došlo do promjena u izradi novih ili izmjena važećih propisa radi usklađivanja sa propisima europskog zakonodavstva.

U analizi o uvjetima pristupanja EU ističe se kako je potrebno uskladiti podzakonske akte iz oblasti javnih nabavki. Direkcija ukazuje na činjenicu da propisi u Zakonu o javnim nabavkama i podzakonski akti iz 2004. godine, koji su bili u tom vremenu usklađeni sa zakonima EU, više nisu na snazi. BiH bi, po preporuci Europske komisije, trebala što prije u Zakon o javnim nabavkama u BiH uključiti i podzakonske akte koji se odnose na korupciju, kako bi se ona sprečavala tijekom nabavki, te bi nacrt tog zakona trebalo dostaviti Europskoj komisiji na mišljenje.

Također, BiH je dužna donijeti novi Zakon o poštama, koji će biti usklađen s europskom pravnom stečevinom i donijeti strategiju razvoja poštanskih usluga. Zakon o poštama u BiH donesen je 2005. godine. Međutim, on nije usklađen sa europskim zakonodavstvom.

Vijeće ministara je još pretprošle godine donijelo zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH da formira radno tijelo od predstavnika ovog ministarstva, Agencije za poštanski promet, resornih entitetskih ministarstava i tri poštanska operatera, koji su trebali  do kraja veljače prošle godine dostaviti  usuglašeni tekst prijedloga ovog zakona, a na jednoj od sjednica prošle godine taj rok je produžen do listopada 2018. godine. Međutim, do danas ništa nije urađeno.

Nadalje, loše stojimo u oblastima prava intelektualnog vlasništva, konkurentnosti, informatičkog društva i medija, sigurnosti hrane, prometne politike, energetike i zaštite potrošača.

U analizi je ocijenjeno da od 2016. godine u oblasti protoka robe u BiH nije bilo napretka, te da podzakonski akti nisu usklađeni sa zakonodavstvom u EU.

Posebno je skrenuta pažnja kada su u pitanju javni servisi u BiH, jer u ovom segmentu Europska komisija traži od vlasti u BiH da donesu novi zakon kojim bi omogućile jednostavnije financiranje javnih servisa.

/HMS/

na vrh članka