EU treba jačati prisutnost u jugoistočnoj Europi jer, ako ona neće, druge sile neće propustiti priliku

EU treba jačati prisutnost u jugoistočnoj Europi jer, ako ona neće, druge sile neće propustiti priliku

U Splitu je jučer nastavljen rad međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije „Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije, javlja Hrvatski Medisjki Servis.

Na konferenciji sudjeluju i govore predstavnici hrvatskih vlasti, zastupnici u Europskom parlamentu te članovi paneuropskih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Njemačke, Švedske, Francuske i Austrije.

Sudionicima konferencije obratio se je i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol rekavši između ostaloga da tek kad Europska unija riješi pitanje vlastitoga identiteta i strukture, može o sebi razmišljati kao o globalnom igraču u punom smislu. Istaknuo je i neke probleme s kojima se susreće Europska unija, ali i dodao da postoje određeni procesi koji ne mogu čekati da Unija riješi sve vlastite unutarnje dvojbe. „Ovdje bih posebno istaknuo pitanje proširenja na zemlje jugoistočne Europe. Radi se o prostoru koji je sa svih strana okružen teritorijem Europske unije i u velikoj je mjeri gospodarski i politički integriran u nju. Važno je da EU jača prisutnost u ovom području jer, ako ona neće, druge sile sigurno neće propustiti priliku, što je njihovo legitimno pravo“, kazao je Sokol.

Glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić kazao je da su građani Europske unije u svibnju izašli u najvećem broju na europske izbor u zadnjih 40 godina, skoro 51 posto, a što je uvećanje od 8 posto u odnosu na izbore 2014. „To znači da građani Europske unije nisu zamoreni od Europe nego pokazuju da žele sudjelovati u njezinu oblikovanju. Oni se poistovjećuju s europskim zajedništvom. Pokazali su također da nisu nasjeli populizmu i bombastičnim izjavama. I na koncu, građani su pokazali da su za jačanje europskih institucija, posebno Europskoga parlamenta“, kazao je Barišić, ali i upozorio na apsurd da se odbacivanjem modela vršnoga kandidata, Spizenkandidata, zanemarila volja građana jer se odlučivanje o izboru predsjednika Europske komisije umjesto u Europskom parlamentu prebacilo na Vijeće Europske unije. „Sazrelo je vrijeme za nov europski zamah i za budućnost. Zato treba iskoristiti povijesni trenutak i veliko povjerenje građana Europske unije u Europsku uniju te se vratiti ideji donošenja europskoga ustava“, zaključio je Barišić.

„Trebamo uraditi sve što će obnoviti Europsku uniju. Posebno moramo jačati ulogu Europskoga parlamenta. Trebamo i vojsku radi europske sigurnosti i obrane. Upravo zato Hrvatska i Njemačka, koje će voditi Europsku uniju iduće godine imaju priliku voditi ju u bolju budućnost“, kazao je na skupu predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt. Naglasio je da proces proširenja u zemljama EU-a nije svugdje popularan. „Znam kako je bilo teško boriti se za priključenje Hrvatske Europskoj uniji. Lideri europskih zemalja moraju se snažnije boriti da uvjere građane u ono što oni možda ne vide u širem kontekstu, pa tako i za članstvo zemalja Jugoistočne Europe u Europskoj uniji.“

Član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije i počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić kazao je da danas mnogi u Bosni i Hercegovini hodočaste u srednjovjekovni grad Bobovac u središnjoj Bosni. „To je prijestolnica posljednjih bosanskih kraljeva, ali danas je na neki način i slika Bosne i Hercegovine. Bošnjacima Bobovac ne odgovara jer je kršćanski, hrvatskoj politici u BiH jer je bosanski, a srpskoj ne odgovara jer oni većinom osporavaju cijelu Bosnu i Hercegovinu. BiH je naša domovina i uvijek treba odvojiti državu od politike i vlasti, jer ako vlast ne valja ne znači odmah da ne valja država“, rekao je Topić. Ujedno je upozorio i na najveći problem Europske unije, ali i zemalja jugoistočne Europe, a to je problem demografije i maloga nataliteta „kojim se Europa sama osudila na smrt“.

Predsjednik Paneuropske unije BiH Osman Topčagić iznio je tezu da proširenje Europske unije ne treba promatrati odvojeno od transformacije same Europske unije. „Samo proširenje je transformacijski proces, i ne smije se zaustaviti, a svjedoci smo da ima onih koji ga trenutno zaustavljaju. Time i mi koji zagovaramo europsko proširenje i uvođenje europskih standarda u naše države gubimo na kredibilitetu jer nam s pravom mnogi mogu reći ‘jesu li europski standardi i europska politika ovo što se sada događa u EU, kao što je blokada početka pregovora s Makedonijom i Albanijom?’. Moram reći da je svaki oblik regionalne suradnje dobar, ali ideja formiranja neke male Unije u susjedstvu Europske unije nije prihvatljiva“, kazao je Topčagić.

O stanju u regiji, s naglaskom na Makedoniju, govorio je i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Andrej Lepavcov. „Makedonija je još prije 10 godina bila spremna za početak pregovora s Europskom unijom i loša je poruka poslana sa zadnje sjednice Europskoga vijeća neotvaranjem tih pregovora. Loša je to poruka za cijelu regiju, ali ohrabruje rezolucija Europskog parlamenta kojom je parlament dao podršku otvaranju pregovora. Svima nam treba novi restart, i upravo predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem može biti prilika za to“, kazao je Lepavcov.

Rezultat ove konferencije jesu i zaključci sadržani u Izjavi koju su usvojili sudionici skupa.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.

Sa skupa u Splitu poslana je i zajednička izjava sudionika

Mi, predstavnici organizacija Paneuropske unije iz Njemačke, Francuske, Švedske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije i iz Hrvatske, na međunarodnoj konferenciji HPEU u Splitu, izjavljujemo:

  1. 1. Osobito nam je zadovoljstvo da su građani Europske unije pristupili u ovoj godini europskim izborima u najvećem omjeru u posljednjih 40 godina, još od 1979. godine.
  2. 2. Time se potvrdilo da europski građani nisu umorni od Europe niti zanemaruju svoje građanske dužnosti, nego su spremni založiti se za europsku budućnost i pokazali su, prema anketama Eurobarometra, najveću potporu projektu Europske unije sve od 1983. do danas. Usprkos demokratskoj kritičnosti prema nedostacima EU, građani očito žele nastavak, produbljenje i proširenje toga projekta u duhu onoga što je osnivač Paneuropskoga pokreta Coudenhove-Kalergi smatrao paneuropskim identitetom.
  3. 3. Europska unija nalazi se pred mnogim izazovima u pogledu na stupanj demokratičnosti, pravni sustav, gospodarsku učinkovitost, znanstvenu i tehnološku konkurentnost, na pitanja sigurnosti i obrane, na sustav obrazovanja, na socijalnu politiku i na zaštitu prirode i zaustavljanje klimatskih i drugih opasnih promjena. Usprkos tomu, kada su se pojavile nove ugroze za opstanak EU u nastupima populista, poput onih koji izvode Veliku Britaniju iz Europske unije i drugih, euroskeptika, nove isključivosti i nacionalizma, pokazalo se da su građani Europske unije zauzeti za projekt Europske unije, i da, uza svu kritičnost, više vjeruju u europske institucije nego u vlastite nacionalne institucije. Osobito nas ohrabruje sve veći udio mladih glasača na europskim izborima.
  4. 4. U tome smislu zauzimamo se za jačanje europskih institucija, kako onih koji jačaju demokratsku narav EU kao što je Europski parlament, kao i onih koji mogu jednoznačno predstavljati Europsku uniju pred drugim snažnim subjektima u svijetu poput SAD, Kine, Rusije i drugih.
  5. 5. Kao Paneuropska unija vrlo smo zadovoljni da su mnogi članovi Paneuropske unije postali europski zastupnici i članovi vodećih tijela EU, parlamenta, Komisije i Europskoga vijeća. Žao nam je da nije poštovano demokratsko načelo vršnoga kandidata (Spitzenkandidat) pri izboru čelnika Europske komisije, ali znamo da na putu demokratizacije uvijek bude i prepreka koje nas ne smiju obeshrabriti.
  6. 6. Smatramo ulogu Paneuropske radne skupine vrlo vrijednom u tumačenju, širenju i zastupanju paneuropskih vrijednosti i opredjeljenja u Europskome parlamentu i drago nam je da je intenzivirala svoju aktivnost pod sadašnjim trojnim predsjedništvom.
  7. 7. Smatramo da je vrlo bitno da Europska unija ujedini u potpunosti europski prostor, dakle podržavamo i dalji proces proširenja, osobito na zemlje Jugoistočne Europe. Mislimo da će nove članice koje su zainteresirane za Europsku uniju ojačati europsku opredijeljenost Unije. S druge strane, ako Europska unija ne integrira europski prostor, u njega će ući ili već ulaze druge gospodarske i političke sile poput Rusije, Turske, Kine, zemalja Zaljeva, i ugrozit će dovršenje europskoga projekta.
  8. 8. Europska unija treba razviti aktivnu i konstruktivnu djelatnost u svojem susjedstvu, u Istočnoj Europi, na Bliskome Istoku, u Africi. Aktivnim gospodarskim i političkim zalaganjem Europska unija može pomoći zemljama i narodima u svojem susjedstvu, a ujedno i uklanjati mnoge uzroke velikih migracija koje su krenule iz tih prostora zbog nepovoljnih uvjeta života u njima, a osobito zbog razornih ratova iza kojih uvijek stoje i interesi većih regionalnih i svjetskih sila. Od Europske unije očekujemo da se izgradi u silu mira u susjedstvu i u svijetu.
  9. 9. Pozdravljamo i snažno podupiremo rezoluciju Europskoga parlamenta od 24. listopada 2019. koja izražava duboko razočaranje zbog neuspjeha EU da odobri otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom i Albanijom zbog suprotstavljanja Francuske, Danske i Nizozemske, jer su te zemlje učinile velike napore, a Makedonija pristala i na velike ustupke, i zadovoljile su uvjete za početak pregovora. Paneuropska unija zahtijeva da se odluka o otvaranju tih pristupnih pregovora što prije revidira.
  10. 10. Paneuropska unija pozdravlja hrvatsko predsjedanje Vijeću Europske unije u 2020. godini i očekuje od njega blagotvornu učinkovitost u pogledu na ojačavanje europske perspektive za zemlje Jugoistočne Europe, i u pogledu na vraćanje snažne europske i paneuropske motivacije u Europsku uniju jer je Hrvatska takvu svježu motivaciju jasno pokazala u procesu svojega pridruživanja Uniji.

/HMS/

na vrh članka