Zašto su Bošnjaci protiv izmjena Izbornoga zakona BiH?

Zašto su Bošnjaci protiv izmjena Izbornoga zakona BiH?

Jedno od osnovnih načela na kojima se zasniva svaka demokratska država pa i BiH je načelo slobodnih i demokratskih izbora, a upravo je to načelo postalo problematično za bošnjačku političku, medijsku i akademsku elitu u BiH.

Piše: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba

Naime, protivljenjem izmjenama Izbornoga zakona BiH na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike, bošnjačke elite se u biti protive pravu hrvatskoga naroda u BiH na slobodan izbor svojih političkih predstavnika. To je ujedno i glavni razlog zbog kojeg se protive usvajanju promjena Izbornoga zakona BiH koje su predložile stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH a koji će se na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH naći u srijedu, 15. studenog. Spomenuti prijedlog je, pak, već usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH, a nastao je kako bi se provela presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i tiče se izbora izaslanika u domove naroda.

Pri samom stavljanju ovog prijedloga na dnevni red državnoga Doma naroda bošnjačke stranke su se pozvale na povredu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. To je bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu jer su se određene stvari „izvele na čistac“ jer je Ustavni sud BiH utvrdio kako izmjene Izbornoga zakona BiH, koje zagovaraju stranke HNS-a, ne samo da ne povrjeđuje vitalni nacionalni interes Bošnjaka, nego ne povrjeđuje interese niti jednog konstitutivnog naroda.

No, u čemu je problem s izborom izaslanika u Dom naroda FBiH?

Ustavni sud je, pojednostavljeno rečeno, postupajući po apelaciji Bože Ljubića utvrdio da je Dom naroda upravo ono što mu i ime kaže – dom konstitutivnih naroda, ne dom županija kao sastavnih teritorijalnih jedinica Federacije BiH.

Utvrdio je i kako je načelo konstitutivnosti krovno načelo Ustavu BiH te da sva druga ustavna i zakonska načela proistječu iz načela konstitutivnosti naroda.

To, pojednostavljeno rečeno, znači da u Domu naroda FBiH ne sjede predstavnici teritorija (županija) nego upravo konstitutivnih naroda, odnosno, da konstitutivni narodi kao izborne jedinice moraju izabrati svoje legitimne predstavnike u Domu naroda FBiH.

To, pak, ne odgovara bošnjačkoj politici koja je navikla imati „svoje“ Hrvate, Srbe i Ostale u Domu naroda FBiH, te preko njih zapravo privatizirati i Dom naroda FBiH i Vladu FBiH.  Podsjećamo, sadašnji Izborni zakon omogućava Bošnjacima da izaberu 12 od 17 Srba, 5 od 7 Ostalih i 6 od 17 Hrvata u Domu naroda FBiH. Zbog odredbe o 1/3 većini po klubovima, to im je sasvim dovoljno da preuzmu kontrolu nad sva četiri kluba Doma naroda FBiH, a time i kontrolu nad izborom Predsjednika FBiH i dva potpredsjednika, te Vlade FBiH. Postojeći izborni zakon tako omogućava da Federacija BiH de facto bude bošnjački entitet.

Bošnjačka politika se izgleda već poodavno odlučila kakvu BiH želi – oni vide BiH kao državu dvaju entiteta, jednog većinskog srpskog i jednog većinskog bošnjačkog. U takvoj dvoentitetskoj BiH za Hrvate očito nema mjesta.  Iako njihova djela to jasno govore, preostalo je da bošnjačka elita to još i verbalno potvrdi.

Izvjesno odbijanje Prijedloga promjena Izbornoga zakona BiH, čija je glavna karakteristika da onemogućava postojeću praksu da jedan narod drugom bira predstavnike, bit će samo još jedan korak na dugoj stazi bošnjačkog neprihvaćanja Hrvata kao konstitutivnog naroda, niti kao bilo kakvog ozbiljnog političkog faktora u zemlji.

Hrvatskoj javnosti u BiH to je već odavno jasno. Pitanje je kada će toga postati svjesni i predstavnici raznih organizacija i institucija međunarodne zajednice u BiH, te kada će hrvatska politika u BiH pronaći učinkovitiji odgovor na sve agresivniji  bošnjački unitarizam.

/HMS/

na vrh članka