Kardinal Puljić protiv stigmatizacije jednog naroda u BiH

Kardinal Puljić protiv stigmatizacije jednog naroda u BiH

Nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić izjavio je u utorak u Bruxellesu da treba poštovati sve žrtve bez obzira čije su te da presuda hrvatskoj šestorici iz BiH nosi “negativnu dozu stigmatizacije jednog naroda”, što bi međunarodna zajednica trebala ozbiljno shvatiti.

Biskupi Bosne i Hercegovine svojim vjernicima: “Pozivamo i potičemo naše sunarodnjake Hrvate-katolike da ne gube nadu i da se ne plaše budućnosti u ovoj zemlji”

Kardinal Puljić sudjelovao je na konferenciji “Europska Bosna i Hercegovina: kulturna raznolikost i pomirenje”, koju su u Europskom parlamentu organizirali hrvatske zastupnice Dubravka Šuica i Željana Zovko te rumunjski zastupnik Cristian Dan Preda, parlamentarni izvjestitelj za BiH. Na konferenciji su između ostalih sudjelovali i veliki muftija Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Igor Crnadak, visoki predstavnik Valentin Inzko, pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih poslova Boris Grigić, predstavnici Komisije.

Na upit što presuda u predmetu protiv šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata pred Haškim sudom donosi za Hrvate u BiH, Puljić je rekao da sada “teško prognozirati, da je previše emocija”.

“Teško je to sada prognozirati jer je jako vruće, mislim da je previše emocija bilo. Treba biti razborit. Sigurno je da tu ima puno elemenata na koje bi se bilo važno osvrnuti, pogotovo treba stvoriti uvjete za poštivanje svih žrtava, ne samo jedne strane. Trebat će stvoriti drukčije javno mnijenje, ne možemo samo jednostrano i selektivno osuđivati, moramo cjelovito. Na poseban način ova presuda nosi jednu negativnu dozu stigmatizacije jednog naroda i to međunarodna zajednica mora ozbiljno shvatiti i ozbiljno ponijeti odgovornost prema tome”, rekao je kardinal Puljić.

Kardinal je rekao da BiH kao država tri konstitituvna i ravnopravna naroda treba ući u Europsku uniju, što bi pomoglo stabilizaciji i trajnom miru u zemlji. “Mislim da to ova zemlja zaslužuje ne samo radi nje same, nego i radi Europe jer i njoj važno da BiH bude stabilna kao država jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih građana. Europa će s tim imati jednu sigurnost, bit će manje iseljavanja jer će ljudi ostati kod kuće i izgrađivati tu zemlju”, kaže Puljić.

Kardinal je u raspravi rekao da “kao čovjek vjere silno izražava žalost za sve žrtve i distancira se od zločina, koje je bilo tko počinio u moje ime”.

“Hvala Daytonu što je zaustavio rat, ali žao mi je što nije BiH izgradio na ravnopravnim osnovama”, doda je Puljić.
Reis Kavazović kaže, komentirajaći rad Haškog suda, da su njegove presude “vjerojatno najbliže istini”.

“Mislim da je Haški sud odigrao veliku ulogu i na neki način stavio točku na 90-te godine. Sada je na nama da ispravno razumijemo ono što se događalo. Vjerojatno su presude te koje su najbliže istini o onome što se dogodilo, ne kažem da je to sva istina, ali vjerojatno najbliže istini”, kaže Kavazović.

Dodaje kako misli da je civilizacijski poštovati te presude i pokušati na njima graditi nove odnose, a da se prošlost, koliko je to moguće, ostavi iza sebe.

“Smatram da će još neko vrijeme na Balkanu, u tim našim balkanskim državama biti plesova oko totema, ali da će ti plesovi jednog dana prestati i da ćemo vjerojatno otriježnjeni od svega toga razumijeti da je puno toga što nas povezuje, puno onoga što trebamo i možemo učiniti jedni za druge i da ćemo se okrenuti budućosti”, rekao je reis Kavazović.

Istaknuo je da je put europskih integracija jedini put kojim BiH može krenuti i da želi da na tome putu surađuju vjerske zajednice kako bi pomogle da se proces ulaska u EU što prije završi.

Zastupnica Dubravka Šuica je rekla kako čelnike BiH treba uvjeriti da gledaju prema budućnosti a ne prema prošlosti.

“Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna, izborni zakon se mora promijeniti prema odluci Ustavnog suda. Jedino tako Hrvati će biti i de facto, a ne samo de jure ravnopravni”, kaže Šuica.

Zastupnik Tonino Picula, koji je moderirao raspravu o izazovima za BiH na njezinu europskom putu, rekao je da za sada nema previše razloga za optimizam, ne samo zbog situacije u BiH, nego i zbog EU koja sada pred kandidate daleko složenije zadaće nego što je to bilo ranije.

“Ovoga trenutka ima više konsenzusa oko BiH u europskim institucijama, nego u samoj BiH”, rekao je Picula.
Bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Igor Crnadak rekao je da bi za pomirenje u BiH trebalo više iskrenosti na svim stranama.

“Nema volje da se završi priča oko ratnih zločina. Bez toga je nemoguće pomirenje. Mora se dogoditi završetak toga, da brojni preostali slučajevi dobiju epilog. Nitko prošlost ne može zaboraviti, ali ona ne smije biti opterećenje za budućnost”, rekao je u raspravi Crnadak.

Pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih poslova Boris Grigić pozdravio je Crnadkove riječi, kazavši da bez “pravde nije moguće graditi budućnost”.

Istaknuo je ravnopravnost kao ključni element, jer ako se netko ne osjeća ravnopravnim u BiH, onda ta država nije uspjela. “To znači jednakost sva tri naroda kada je riječ o političkom predstavljanju i svih ostalih”, rekao je Grigić.

Visoki predstavnik Valentin Inzko u svom je istupu spomenuo pitanje promjene izbornog zakona jer bi bez toga moglo doći u pitanje i samo održavanje izbora sljedeće godine.

“Izbori se mogu odgoditi i prouzročiti političku krizu. Zato se u dobroj vjeri treba pronaći kompromis. Europska unija počiva na kompromisu”, rekao je Inzko.

Nadbiskup Želimir Puljić: „Da nije bilo Herceg – Bosne, ne bi bilo ni BiH; u Haagu je zakazala elementarna ljudskost!”

Izvor: hina/mt

na vrh članka