U gotovo polovini državnih institucija čelnicima “vise” mandati, a rješenja još nema

U gotovo polovini državnih institucija čelnicima “vise” mandati, a rješenja još nema

Nepostojanje jasne parlamentarne većine i loši odnosi stranaka na državnoj razini, kao i političke kalkulacije, razlozi su što ni na prošloj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije razmatrano imenovanje nekoliko rukovoditelja institucija BiH, piše Večernji list BiH.



42 pozicije

Već nekoliko puta ova pitanja skidaju se s dnevnog reda, a kako vrijeme odmiče, broj ispražnjenih rukovoditeljskih pozicija koje treba popuniti sve je veći. Na čekanju su prijedlozi za imenovanje ravnatelja Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Javnoga poduzeća Službeni list BiH, Regulacijske agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, predsjednika Konkurencijskog vijeća BiH, a trebalo bi predložiti i člana u Državnu regulacijsku komisiju za električnu energiju iz RS te imenovati vršitelja dužnosti agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava.

Ne treba zaboraviti da je odavno istekao mandat i čelnim ljudima Obavještajno-sigurnosne agencija (OSA), a imenovanja se očekuju i na drugim pozicijama, poput Uprave za neizravno oporezivanje, Direkcije za europske integracije, Agencije za javne nabave...

Oko većine ovih, ali i brojnih drugih imenovanja, nema političkoga dogovora vezano za nacionalnu raspodjelu pozicija. Od prije postoji politički dogovor da od 42 rukovoditeljske pozicije po 14 pripadne svakom narodu. Na određenim mjestima postoji sustav nacionalne rotacije, ali činjenica da su blokirana neka imenovanja kod kojih je već obavljena potrebna natječajna procedura svjedoči da ne gledaju svi isto na ovo pitanje.

Prije početka pandemije koronavirusa uspostavljena je radna skupina koja je trebala ispregovarati eventualnu promjenu nacionalnih pozicija u nekim agencijama i drugim institucijama. Zbog pandemije, ali ne samo zbog nje, proces je zakočen, a bošnjačka strana sada uvjetuje imenovanje tamo gdje je već okončana procedura, dok se cijeli kadrovski “paket” ne stavi na stol.

Jasno je kako SDA tu prvenstveno misli na imenovanje ravnatelja OSA-e, ali i nekih njima zanimljivih institucija na kojima su do sada bili kadrovi iz drugih dvaju naroda. Sve je dodatno zakomplicirala ostavka ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH Fahrudina Radončića.

SDA je predložio novoga kandidata, ali strahuje da će SNSD potporu uvjetovati izborom ravnatelja SIPA-e i RAK-a. Pravni vakuum S druge strane, iz SDA smatraju kako su poslali pozitivan signal time što nisu podržali oporbeni zahtjev za smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca i zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića. Međutim, činjenica je da je bošnjačka strana dugo vremena blokirala izbor ministra za ljudska prava i izbjeglice, što je također pozicija u izvršnoj vlasti koja je pripala strankama iz Republike Srpske.

Vrijeme prolazi, a rješenja za sve veći broj ispražnjenih pozicija u državnim institucijama nema i stvara se pravni vakuum koji otežava rad samih tih institucija. Jedino moguće rješenje je međustranački dogovor kojim bi bio obuhvaćen veći broj pozicija, ali u sadašnjem ozračju postizanje takvoga dogovora ne čini se kao realna opcija.

Izvor:pogled.ba

na vrh članka