Lovrić: Bojim se da je balkanska unija samo čekaonica koja BiH odvlači od EU-a

Lovrić: Bojim se da je balkanska unija samo čekaonica koja BiH odvlači od EU-a

Mini Jugoslavija, balkanska unija, “mini Schengen” mnogi su od naziva unije koja djelomično postoji između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a kojoj su se dosad odupirale BiH, Kosovo i Crna Gora. Doministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić ima značajne dvojbe o ovome projektu, a sve je pojasnila u intervjuu za Večernji list BiH.

Kako gledate na realizaciju te inicijative, posebice glede položaja BiH u njoj?

Poprilično je pitanje složeno i treba nešto dulje vremena da se na njega odgovori, makar kako ja vidim poziciju BiH s mjesta doministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Izvolite?!

Opće je poznato da je ta inicijativa nastala u okviru Berlinskog procesa te je u svibnju 2017. na tzv. Sherpa’s sastanku u Bruxellesu izrađen dokument pod nazivom “Zajedničko tržište prema regionalnom ekonomskom području na zapadnom Balkanu”. Nakon toga se dogodio sastanak premijera u Trstu, gdje je usvojena jedna izjava u kojoj je rečeno da svi sporazumi koji su do tada postignuti nemaju nedostataka, ali da se želi regija otvoriti za dodatnu liberalizaciju kretanja ljudi, roba, usluga, investicija, kretanje kapitala, kvalifikacija. Nakon toga smo imali, koliko se sjećam, sastanak u Novome Sadu, u listopadu 2019., a u studenom iste godine sastanak u Ohridu.

BiH je dosad bila izvan ove priče…

Da. Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija potpisale su Zajedničku deklaraciju o provođenju četiriju sloboda EU-a na zapadnom Balkanu. Osnovni cilj ovoga sporazuma odnosi se na ubrzanje uspostave tog tzv. regionalnog ekonomskog područja oko slobodnog protoka ljudi, roba, kapitala i usluga. Također je potvrđeno da su CEFTA i WTO važna sastavnica priče samog Berlinskog procesa. Ono što je zanimljivo u deklaraciji je da se ne koristi kolokvijalni termin kako ga čitamo u medijima “mini Schengen”, nego “zajednički regionalni ekonomski prostor”.

Što vam to govori i što zapravo to podrazumijeva?

Regionalni ekonomski prostor nedefiniran je sam po sebi. Poznato je što je zajedničko tržište jer se radi o jednome obliku ekonomske integracije među zemljama koji podrazumijeva uspostavu carinske unije, ali ova formulacija je nejasna. Međunarodna ekonomska integracija počinje eliminiranjem trgovinskih barijera, nakon toga se to širi na sektor kretanja radne snage, kapitala, usluga. A mi to sve imamo u okviru CEFTA sporazuma.

Po čemu je regionalna priča drukčija od CEFTA-e, odnosno drugih dokumenata koje imaju zemlje međusobno i u odnosima s EU-om?

Taj sporazum nadilazi okvire regionalne suradnje koji se traži, primjerice, u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om. Znamo da je SSP, prije svega, trgovinski sporazum, a mi, s druge strane, imamo članice EU-a koje nisu u schengenskoj zoni. Ovo govorim samo da približim priču. Ovdje se govori o “malom Schengenu”, što zvuči primamljivo i, po mom mišljenju, populistički jer se radi o kretanju bez formalnosti. No, pri tome se zanemaruju broji aspekti…

Koji aspekti?!

Prije svega, sigurnosti, ali i pravni aspekti. Nama je, prije svega, potrebna dobra i detaljna analize što to u konačnici podrazumijeva. Sada imamo probleme s migracijama, s azilom, neprovođenjem postojećih i nedonošenjem novih zakonskih rješenja, posebno kad je u pitanju proces približavanja EU i usklađivanje zakonodavstva. Za razliku od BiH, ostale članice ili moguće članice ovog tzv. regionalnog ekonomskog prostora daleko su odmakle od BiH po tim pitanjima. Uz to, postavlja se i pitanje vojne, sigurnosne suradnje. Sve je to maglovito. Izjave koje se provlače u medijima o ambicijama ove unije su, prije svega, populističke. Zato treba napraviti kvalitetnu analizu što bi BiH dobila kroz proces “mini Schengena” koji se uporno potencira.

U toj deklaraciji, dokumentu, kako hoćete, spominje se primjer zemalja Beneluxa po pitanju iskustva ukidanja carina. Pa mi već unutar CEFTA-e imamo usuglašene stope carina, uz određeni stupanj zaštite kad govorimo o poljoprivrednim proizvodima. CEFTA nam se kao multilateralni trgovinski sporazum predstavljala kao jedna stepenica koju, kad prođemo, spremni smo za EU.

Kakav se onda zaokret događa prema ovome području? Ima se dojam da se CEFTA stavlja po strani, a uvodi se balkanska unija koja se predstavlja kao čekaonica za EU?!

Po mom mišljenju, CEFTA je bila dovoljan oblik pravne i ekonomske integracije ako će se u potpunosti poštivati i provoditi te odredbe kako bi se zemlja pripremila za pristupanje EU. Zemlje zapadnog Balkana koje su potpisnice CEFTA-e dodatnim protokolima definirale su olakšane carinske i sve prateće procedure, trgovinu, usluge… O tome najbolje svjedoči da je u stalnome porastu trgovina među zemljama članicama, ne samo obujma nego i bolje strukture roba koje se razmjenjuju.

Da ne bude zabune, CEFTA nije savršena, ali za BiH, po mom mišljenju, sasvim dovoljna ako će se ispunjavati ono što je predviđeno sporazumom i protokolima kako bi svoje gospodarstvo i administraciju pripremila za EU. Pa primjer toga imamo u svim bivšim članicama CEFTA-e koje su sada punopravne članice EU-a. Nesporna je činjenice da je svima nama EU najveći vanjskotrgovinski partner. To je posve logično jer svaka od zemalja članica CEFTA-e teži postati članicom Unije. Zbog toga se otvara pitanje hoće li Bosni i Hercegovini sam ulazak i pristupanje tzv. mini Schengenu pomoći na putu prema Europskoj uniji ili odvući s toga puta?

Zašto to govorite?

Neovisno o samom sadržaju inicijative, njezinim mogućim posljedicama, integracijskom procesu ne može biti započeta deklarativnim pozdravljanjem neke odluke kao što se sada poziva na zaključak Predsjedništva BiH. Taj zaključak je korektno sačinjen i kroz isti se traži analiza. Vijeće ministara taj zaključak nije razmatralo, a sada se treba još vidjeti tko će napraviti tu analizu.

Ima se dojam kako je ova inicijativa zamjena za “obećanje” europskog puta, odnosno svojevrsna čekaonica iz koje je krajnje neizvjesna europska perspektiva zemlje?

Kad je u pitanju moguće pristupanje BiH ovoj inicijativi “mini Schengena”, ponavljam, potrebno je provesti temeljitu analizu je li nama potrebna robusna regionalna ekonomska unija kojom se odvlači pozornost vlasti BiH s procesa pridruživanja EU? Pitanje je i koliki bi bili troškovi, koliko vremena za to treba, je li bh. administracija spremna za udvostručenje aktivnosti i, napose, kakve bi ekonomske i druge posljedice bile za BiH. Po mom mišljenju, ta priča zagušila bi regionalne administracije, ne samo BiH nego i svih članica koje su potpisnice deklaracije. Samim time nameće se zaključak da se države članice CEFTA-e pokušavaju uvesti u proces stvaranja nove unije koja će biti čekaonica za pristupanje EU, ali plašim se da nakon te čekaonice ne bude neka nova čekaonica. Ovo govorim iz perspektive nekoga tko je sudjelovao u ulasku Bosne i Hercegovine u CEFTA zonu, za koju se tada tvrdilo kako je predvorje Europske unije.

Ovaj proces na izvjestan način podsjeća na put stvaranja Europske unije. Najprije ekonomsko, a zatim političko povezivanje. Postoji li opasnost da to bude u konačnici ovog pozicioniranja balkanske unije?

Među državama zapadnog Balkana postoji 30-ak raznih inicijativa gdje su sve države potpisnice i jako je puno novca uloženo u sve te inicijative. Radi se o inicijativama koje se odnose na investicije, trgovinu, konkurentnost, kretanje radne snage, sigurnost…

Nova inicijativa, koja je od svih najglasnija nakon CEFTA-e definitivno, ponavljam, odvlači, po mom mišljenju, Bosnu i Hercegovinu s njezina puta k Europskoj uniji. To posve sigurno nećemo moći podnijeti financijski niti će naša administracija moći odgovoriti tome izazovu. Sve države članice profitirale su činjenicom da su postale dio CEFTA-e, a najveći su imali i najviše koristi, kad govorimo o trgovini. To će se dogoditi i u slučaju “mini Schengena”, ali u ovom slučaju mnogo je širi dijapazon onoga što bi trebalo biti “zajedničko”. Iz tog razloga treba biti jako oprezan i prije donošenja bilo kakve odluke treba provesti detaljne analize iz svih područja koja se tiču eventualnog približavanja ovom procesu uspostave tzv. regionalnog ekonomskog područja.

/HMS/

na vrh članka