Hrvati šalju prijedlog za četiri RTV servisa

Hrvati šalju prijedlog za četiri RTV servisa Hrvati šalju prijedlog za četiri RTV servisa

Nakon što Dom naroda Parlamenta BiH na svojoj posljednjoj sjednici nije podržao principe Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom RTV sustavu BiH, a prema kojem bi se produžio rok trenutnog sustava naplate RTV takse, dodatno se aktualizirala potreba da se u najvišem zakonodavnom tijelu države konačno razmotri i Prijedlog zakona o RTV sustavu na kojem radi Hrvatski narodni sabor, a sukladno dokumentu o transformaciji cjelokupnog RTV sustava.

Ivan Vukoja, predsjednik Odjela za informiranje, kulturu i sport u Glavnom vijeću HNS-a potvrdio je za Dnevni list kako je očekivanje da će se Prijedlog zakona naći u parlamentarnoj proceduri početkom lipnja te kako se do tada očekuju i daljnji razgovori s partnerima u BiH. Kazao je i kako HNS-ov Prijedlog ne ugrožava bilo koga u BiH.

Javna rasprava

Podsjećamo, čelnici HNS-a nedavno su, nakon najave slanja izmjene izbornog zakonodavstva u parlamentarnu proceduru, naveli i kako bi se uskoro u Parlamentu trebao naći i Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu, a koji bi, objasnili su, s jedne strane riješio pitanje opstojnosti i dugoročne financijske stabilnosti RTV sustava, a s druge omogućio i Hrvatima informiranje na vlastitom jeziku kroz ponuđeni model organizacije. U tom je kontekstu predsjednik HNS-a Dragan Čović naglasio kako je cilj da se konačno definira sustav koji može funkcionirati normalno i biti na usluzi svim žiteljima u BiH.

A nakon što je prijedlog transformacije Javnog RTV sustava predstavljen najširoj javnosti, organizirana je i javna rasprava te su se stvorili uvjeti da se pristupi i izradi zakonskog rješenja. Kako je Dnevni list već pisao radi se o modelu koji bi trebao osigurati mogućnost stabilnog sustava financiranja što je više nego potrebno Javnom RTV sustavu, a istodobno bi omogućio da Hrvati, kao i druga dva naroda, mogu konzumirati svoje Ustavom zajamčeno pravo na jezik i kulturu. Naime, model transformacije koji je izradio HNS upravo se vodi natkrovljujućim načelom Ustava BiH prema kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu te kako je ustavotvorac imenovao/ označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode. Time je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“ te ih priznao kao zasebne kolektivitete/javnosti i priznao im jednaka prava u svim područjima i segmentima društvenog, političkog, kulturnog, medijskog i javnog života. HNS-ov model upravo u tom kontekstu naglašava kako svaki konstitutivni narod, u okviru kulturne autonomije, mora imati mogućnost samostalno i slobodno (autonomno) afirmirati i reproducirati svoj vlastiti društveni, nacionalni i kulturni identitet i subjektivitet — svoj jezik, povijest, kulturu, običaje, norme i vrijednosti i to bilo kroz zaseban RTV sustav kao u Belgiji, bilo kao dio jedinstvenog Javnog RTV sustava zemlje, kao što je slučaj u Švicarskoj.

Model transformacije

Dratf Prijedloga zakona je već urađen, a on će, potvrdio nam je Vukoja, sadržavati prijedlog B iz dokumenta o transformaciji Javnog RTV sustava. Ovaj model održivog ustroja Javnog RTV sustava BiH u skladu s definicijom BiH kao države tri konstitutivna naroda i dva entiteta predviđa da u okviru ovako formatiranog Javnog RTV sustava BiH jedan servis bude prilagođen svim građanima kao državljanima BiH, a po jedan servis bi emitirao program u pravilu na jeziku jednog od konstitutivnih naroda.

Radio-televizija BiH kao Javni RTV sustav BiH sastojao bi se od četiri Javna RTV servisa koji programe proizvode i uređuju na način prilagođen potrebama pojedinih konstitutivnih naroda, ostalih naroda i građana koji žive u BiH te entiteta kao zasebnih javnosti unutar pluralnog bosanskohercegovačkog društva. U okviru toga BHRT 1-Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao na jezicima sva tri konstitutivna naroda te bi obuhvaćao programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima u BiH. Također bi programski sadržaji afirmativno
konotirali i reproducirali društveni i politički identitet svih građana BiH.

RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banja Luci bi program emitirao u pravilu na srpskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Srba u BiH. RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao u pravilu na bosanskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Bošnjaka u BiH. Istodobno, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru program bi emitirao u pravilu na hrvatskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH.

Pored toga, ovaj servis, kao i ostali producira i emitira programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima. Sva četiri servisa Javnog RTV sustava BiH imaju obvezu emitirati program na cjelokupnom teritoriju BiH.

Termin “u pravilu”

Kada je u pitanju objašnjenje termina “u pravilu” on se odnosi na situaciju u kojoj bi primjerice servis sa sjedištem u Mostaru emitirao 60 posto programa na hrvatskom jeziku, po 10 posto na bosanskom i srpskom te 10 posto od BHRT-a 1 na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku ili njihovoj kombinaciji. Program preuzet/kupljen od vanjske, privatne produkcije na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku činio bi također 10 posto.

Načelo i termin u pravilu prvi put je korišten u Zakonu o radioteleviziji Federacije Bosne i Hercegovine iz 1999. godine, sadržanom u Odluci o restrukturiranju javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini, kojima je bilo predviđeno da unutar RTV FBiH postoje dva kanala: jedan u pravilu na bosanskom i jedan u pravilu na hrvatskom jeziku, navodi se u dokumentu HNS-a.

 

na vrh članka