Natali Dizdar postala je Gestalt psihoterapeutkinja: Puno se priča o psihičkim poremećajima, svi su dijagnostičari, a o tim stvarima ništa ne znaju

Natali Dizdar postala je Gestalt psihoterapeutkinja: Puno se priča o psihičkim poremećajima, svi su dijagnostičari, a o tim stvarima ništa ne znaju

Ona je sjajna glazbenica, psihoterapeutkinja, skiperica...

Svestrana Natali Dizdar uspješno "hendla" sa svim svojim okupacijama, ostvarila se u brojnim poljima, a ne krije ni sreću što je njezin dečko tijekom koronavirusa napustio New York, tako da se njihova romansa više ne odvija na daljinu...

Nedavno ste priveli kraju petogodišnji studij Gestalt psihoterapije, čestitamo, čestitamo... Pretpostavljamo da, nasreću, ili, nažalost, - ovisno kako tko gleda, imate poprilično posla.

Iz dana u dan smo bombardirani crnim statistikama iz domene mentalnih poremećaja, a s obzirom na dodatnu neizvjesnost vremena u kojem živimo, psihoterapija će biti mnogima prijeko potrebna.

Što biste vi rekli s kakvim psihoteškoćama se danas najčešće suočavamo i što je ono što ljude najviše brine - je li to strah od budućnosti, nezaposlenost, krah ljubavnih odnosa...? I koja kategorija ljudi najčešće dolazi potražiti pomoć - jesu li to žene, muškarci, mlađi, stariji, obrazovani, manje neobrazovani....

- Hvala, hvala na čestitkama. Ono što mogu reći iz svog iskustva je da ljudi na psihoterapiju najčešće dolaze u nekakvim životnim impasima, odnosno zastojima koji su potaknuti ili nezadovoljstvom na poslu, ljubavnim problemima, žalovanjem i traumama, ovisnostima itd.

Mnogo je anksioznosti i straha od budućnosti zbog ovog shizofrenog tranzicijskog vremena u kojem živimo, gdje su se izgubile neke životne vrijednosti, a istovremeno se nisu integrirale neke nove, ljudi su zbunjeni s količinom slobode koju prije nisu imali, a na terapiju dolaze zaista svih dobnih skupina i obrazovanja, od adolescenata do kasnije životne dobi, jednako muškarci kao i žene.

Također, kao što ste rekli puno se piše i priča o psihičkim poremećajima i poremećajima ličnosti do mjere da su svi pomalo postali dijagnostičari i bave se stvarima o kojima zapravo ništa ne znaju.

To je jedno vrlo delikatno područje kojem dobar terapeut pristupa oprezno i s poštovanjem jer je svaki čovjek cjelina za sebe, a naše životne priče su duboke i kompleksne te ih se kao takve treba i uvažiti.

Kad ljudi dođu kod vas na terapiju, zaziru li malo od toga što ste vi ipak Natali Dizdar, glazbenica, poznato lice, zvijezda...Ili je to prednost. Kako vaši klijenti na to gledaju?

- Dok sam još studirala socijalnu pedagogiju i praksu odrađivala u centrima za socijalnu skrb, domovima za odgoj, zatvorima i dijagnostičkim centrima nekako sam se naučila da ti prvi dojmovi traju onoliko koliko im ja dam pozornosti. Pretpostavljam da je svima u tom prvom trenutku neobično percipirati me u nekoj drugoj ulozi od one u kojoj me poznaju, ali ljudi znaju kod koga dolaze prije nego dođu, tako da smo negdje i ja i moji klijenti usmjereni na ono zbog čega smo zapravo tu.


Gestalt terapeuti inače dolaze iz najrazličitijih profesija i na svoje iskustvo u svijetu glazbe i tom jednom drugačijem načinu života gledam kao na svoj kapacitet i ono mi samim time daje jednu širu perspektivu koju, da živim nekim uobičajenim životom, ne bih imala.

U današnje vrijeme, kada su koncerti i turneje svedeni na minimum, nije problem održati ravnotežu među karijerama glazbenice i psihoterapeutkinje. Mislite li da će biti problema, kada pandemija prođe?

Ja radim psihoterapiju već tri godine sada i zapravo je pandemija veći izazov za raditi s klijentima zbog toga jer svi prolazimo kroz ista kolektivna iskustva i probleme, pa su na neki način terapeuti malo izgubili na toj neutralnosti svoje pozicije, pogotovo npr. u vrijeme karantene, ili potresa koji je zadesio Zagreb...

Ali da pređem malo na veselije teme, dobili smo datume za moje prve koncerte ove godine, od kojih je prvi bio u Zagrebu, zatim u Sisku 24.10., pa ćemo imati još neka iznenađenja u jedanaestom mjesecu i Advent u dvanaestom. To je nadam se jedan novi početak na kraju 2020. godine, a ja i moj bend se nakon cijele godine nesviranja veselimo kao mala djeca...

Što vam u poslu psihoterapeutkinje predstavlja najveći izazov i koliko je teško distancirati se od tuđih problema?

- Svaki novi klijent je izazov jer mi zapravo zajedno istražujemo i u tom istraživanju se susrećemo na mjestima koja su za klijente nova, a ponekad stara i bolna.

Cilj Gestalt terapije je svjesnost, a koliko će se daleko na tom putu stići ovisi o želji i motivaciji svakog od nas. Terapeuti su obučeni da drže zdravu granicu da bi mogli čovjeku pomoći, ali na neki način svi smo mi inficirani našim klijentima i njihovim pričama, pogotovo ako se one dotiču nekih naših.

Ljudi sve češće posežu za antidepresivima, apaurinima... Često i čujemo da smo "nacija na normabelima"...Kako bi trebala izgledati nekakva prevencija po tom pitanju i odakle zapravo krenuti da se počne popravljat ta loša statistika?

- Pitate me teška pitanja, dajte radije da vam preporučim neki dobar album... Kažu da je suprotnost od ovisnosti povezanost... Svatko od nas ima neki svoj mali unutarnji balans koji više ili manje uspješno održava.

Ja se sa sobom povezujem kroz glazbu, stvaranje, prirodu, rituale, vrijeme samoće, jedrenje i putovanja, čitanje i istraživanje, ali, naprimjer, ne čitam i ne gledam vijesti...

Puno mi je pomogla ova edukacija i općenito rad na sebi. Nema tu neke čarobne formule, u konačnici je stvar izbora i odgovornost je na nama samima.

Planirate i karijeru psihoterapeutkinje nastaviti u inozemstvu - ima li što konkretnije po tom pitanju?

- Inače ne volim previše govoriti o planovima, a pogotovo ove godine kad je nemoguće išta dugoročno isplanirati. Pratim neki svoj osjećaj i spontano ulazim u nove avanture, a gdje ću na kraju završiti, tko zna.

Vi ste i skiperica i, logično, obožavate jedrenje. Je li jedrenje vaša psihoterapija i općenito što vi radite da zadržite svoju mentalnu i tjelesnu snagu?

Ja sam skiperica za posebne prilike ha-ha, nije baš da to radim kad god i s kim god, ali volim jedrenje jako. Inače, pazim da ne izgubim svoj "edge", dječju radoznalost, da se ne upletem u rutinu i životne tehnikalije.

A osim toga, fino se hranim, treniram, radim ono što volim, prihvaćam stvari koje ne mogu promijeniti i trudim se promijeniti one koje mogu. Klasika...

Kako su izgledale ovoljetne skiperaže, je li vas slušala ekipa...?

- Bilo je dosta spontano ovo ljeto, ekipa je bila super, svi slušaju, nemam zamjerke.

Uspjeli ste se i privatno opustiti, bili ste s dečkom u Francuskoj, na našoj obali...

- On, naime, ne živi više u New Yorku od početka ove pandemije tako da više nismo u vezi na daljinu, odnosno više nismo nego jesmo.

Vaša karijera također je jako zanimljiva. Projekt Beti i pjesma "Slobodna" odlično kotira i kod nas, ali i u inozemstvu. U Poljskoj je to bila najslušanija pjesma... Kakvi su skorašnji planovi - nove pjesme, eventualne svirke, možda nove glazbene suradnje....?

BETI je sa "Slobodnom" sad već mjesecima na top ljestvicama i ne skida se tako da smo jako zadovoljni i sretni zbog toga. Trenutno smo se svi više-manje vratili s mora tako da nastavljamo dovršavanje EP-a u studiju, uskoro ide novi singl, a paralelno s BETI snimam i svoj vlastiti EP koji mislim da će izaći na proljeće 2021. No najviše se trenutno veselim live izvedbama "Slobodne".

PIŠE ANITA MATIĆ/slobodnadalmacija.hr

Foto: Vladimira Spindler

na vrh članka