Održana manifestacija "Ljubuške PRiče" - audio i foto Istaknuto

Održana manifestacija "Ljubuške PRiče" - audio i foto

U lijepom ambijentu hotela Bigeste večeras je održana manifestacija „Ljubuške Priče“.

Uoči same manifestacije predavanje o povijesti i kulturnoj baštini Ljubuškog su održali mag. arheol. Mirko Rašić i prof. Leopold Mandić.

Nakon toga su stručnjaci iz sfere PR-a, prof. dr. sc. Zoran Tomić, prof. dr. sc. fra Iko Skoko, prof. dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Nino Ćorić zauzeli mjesta na pozornici i u opuštenoj atmosferi pričali o tome kako bi se sve Ljubuški mogao pozicionirati.

Dotaknuli su se zanimljivih tema, pričalo se o primjerima uspješnog brendiranja u svijetu, o stereotipima, prisjetili su se sudionici i svojih mladalačkih dana i toga kakav je Ljubuški bio nekad i koliko je napredovao do danas.

Prof. dr. sc. Nino Ćorić se dotaknuo teme Verone, te je istaknuo kako, iako su Romeo i Julija izmišljeni likovi Williama Shakespearea, parovi iz cijelog svijeta vjeruju u snagu njihove ljubavi i hrle u Veronu te Julijin balkon u tom gradu svake godine posjeti 1,5 milijuna ljudi.

On je ovaj primjer iznio u kontekstu „storytellinga“, važne tehnike u odnosima s javnošću, te je iznio par primjera kako bi i Ljubuški mogao stvarati svoje priče, priče koje bi bila poveznica između bajki i odnosa s javnošću, a koje bi znatno mogle utjecati na brendiranje Ljubuškog u svijetu.

Kao primjere je iznio priču o porijeklu imena Koćuša (prema jednoj djevojci Katarini) te o ljubavi odbjeglog Ciceronovog roba i jedne djevojke s ovih područja.

„Priče uzbuđuju jer podaci su zapravo dosadni. Govorio sam u kontekstu kreiranja imidža. Pričanjem zanimljivih priča koje su utemeljene na određenim faktima, ali i na fikciji, se može napraviti zanimljiva poruka s kojom se najprije mi možemo identificirati, a onda je kudikamo lakše pričati drugima te priče da se oni identificiraju s time i tako dolazi do kreiranja pozitivnog imidža“, istaknuo je Ćorić.

Tijekom ove večeri iznesene su i zanimljive ideje, pa je tako prof. dr. sc. fra Iko Skoko istaknuo kako bi volio da se u Ljubuškom otvori „Centar Majka“.

Već imamo jedan dio muzeja posvećen majkama, galeriju Majka na Humcu, jučer je otkriven jedan prekrasan spomenik „Majka“ i sada sam ja mislio kako bi bilo dobro da Sveučilište u Mostaru otvori ovdje u Ljubuškom jedan svoj centar, možda bi bilo najbolje da se zove upravo majka. Imamo mi i drugih centara koji istražuju stradanja u Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima, ali nemamo nijedan centar koji dublje istražuje patnje majki. Mislim da bi taj centar mogao dobro raditi, bio bi značajan ne samo za Ljubuški, nego i šire“, rekao je Skoko.

Iznesen je i plan o organiziranju festivala odnosa s javnošću u Ljubuškom, a pričalo se i o potrebi ulaganja u kulturu.

Prof. dr. sc. Zoran Tomić je istaknuo kako mu je jedna utjecajna osoba iz Vatikana rekla kako su Hrvati brojčano malen narod i da je najbolji put za Hrvate upravo ulaganje u kulturu.

„Kultura je najbolji jezik da svijet upozna nas, da vidi koliko smo stari i civilizaciji vrijedni, koliko smo civilizaciji dali doprinosa kroz kulturu i da svijet upozna nas kroz kulturu. Najbolji pokazatelj je kada prošetamo kroz muzej na Humcu i vidimo koliko je zapravo kulture i civilizacije na ovim prostorima. Kultura povezuje svijet, kultura afirmira vrijednosti i kultura na jedan mekan način govori o onome tko je promiče. Ja bih volio da mi govorimo jezikom kulture. Mene posebno raduje što Ljubuški postaje grad kulture, što postaje kulturno središte“, rekao je Tomić.

Prema riječima prof. dr. sc. Bože Skoke grad Ljubuški je promijenio svoje lice zadnjih godina i ucrtao svoje mjesto na karti ove države i regije, sve zahvaljujući Nevenku Barbariću i njegovom timu.

"Sad samo treba da dodamo malo zvjezdane prašine i komercijale pa sve ovo oživotvorimo i pretvorimo u proizvode i ponudimo lijepe priče kroz koje nećemo samo privlačiti turiste nego i investitore. To je dugačak proces, ali već smo ga započeli i nadamo se da ćemo tako nastaviti", rekao je Skoko, koji je dodao da premalo koristimo svoje vlastite potencijale.

Kada smo na početku slušali sjajna predavanja gospode Mandića i Rašića vidimo koliko je naše bogatstvo. Kad govorimo o popularnom PR-u ili odnosima s javnošću onda bi trebali primijeniti dobru njemačku uzrečicu: Radi dobre stvari i govori o tome. Ako radiš dobre stvari, a niko ne zna onda nije dobro, a ako samo pričaš, a ne radiš ništa onda je to propaganda. Ali gledajući sa Zagrebačke perspektive nije Ljubuški tako nepoznat, svako slušamo u medijima o Ljubuškom. Krenimo samo od uspjeha rukometne reprezentacije kojeg ne bi bilo bez Ljubušaka, prošlo ljeto smo slušali o tome kako je vodopad Kravice uvršten među dvadeset najljepših prirodnih atrakcija u Europi, a jučer smo imali priliku čuti kako je Ljubuški dobio spomenik majci, zatim slušamo o kulturnoj baštini. Tako da me ljudi često pitaju: Što vi nemate u Ljubuškom?, kazao je Skoko te objasnio na čemu trebamo raditi, a to je brendiranje koje ćemo postići ako naše građane osvijestimo. Oni su nositelji identiteta i najbolji promotori, a nakon toga postići konsenzus što nam je najbolje i što ćemo prezentirati.

Zanimljivu činjenicu iznio je fra Iko Skoko koji se bavio istraživanjima koliko studenti sveučilišta u Mostaru poznaju Ljubuški.

Došao je do zaključka da je naš grad još uvijek velika nepoznanica mnogima te mali broj studenata zna da se na Humcu nalazi najstariji muzej u BiH, a još manji broj njih što je to Bigeste.

Sve mi imamo, ali ljudi koji su u našem okruženju ne poznaju nas dobro, imamo mi u Ljubuškom puno toga prezentirati i dobro bi bilo da krenemo s edukacijom naše djece“, kazao je fra Iko.

Zoran Tomić se pak bavio drugom statistikom točnim brojem podataka koliko je Ljubušaka na Sveučilištu u Mostaru i iznio sjajnu informaciju da imamo 704 Ljubuška studenta što i njega navodi na razmišljanje da neki odjel Sveučilišta pređe u Ljubuški, a po onome što je večeras viđeno velike šanse ima Arheologija.

Međutim, još treba raditi na stjecanju uvjeta, a ključna poruka treba biti da moramo učiti, studirati i raditi više od drugih da budemo najbolji, piše Ljubuški portal.

U audiozapisu poslušajte što su za Radio Ljubuški večeras rekli Leopold Mandić, Iko Skoko, Nino Ćorić i Zoran Tomić

Ivan Herceg / Radio Ljubuški

na vrh članka