1891. Uređenje Vitinskog polja

1891. Uređenje Vitinskog polja

Pismo iz Sarajeva.

U Sarajevu, 11. studenoga. Opet su u raznim novinama našle mjesta dvije čudne viesti, od kojih jedna hoće, da je upravitelj gradnjah u Carigradu dobio nalog, da što prije svrši mošeje i škole za bosanske izseljenike, jer će za kratko vrieme doći veći broj ovih u Carigrad; druga pak kaže, da su bosanski izseljenici, boraveći u Biogradu, upravili na kongres mira, koji sada zasieda u Rimu, memorandum, u kojem mole, neka bi kongres poradio, da se milošću sultanovom Bosna i Hercegovina odstupi Srbiji i Crnoj Gori.

Što se prve viesti tiče, to ovdje dobro upućeni muhamedanski krugovi znadu, te su mi to i potvrdili, da u Carigradu uobće ne postoji nikakav poseban upravitelj za gradnju mošejah i školah bosanskim izseljenicima i da se za ove u istinu ne grade nikakve zasebne mošeje i škole, i to s dva razloga. Prvi je taj, što tih izseljenikah neima toliko, te bi bilo nuždno, podizati im posebne mošeje i škole, a drugi je razlog, koji ne dozvoljuje na takav nepotreban način obteretiti državni budget Turske.

Napokon u ovdašnjim mjerodavnim krugovima nije ništa poznato, da će se opet izseliti veći broj ljudih iz okupiranih provincija.

Druga viest je prava — na vrbi svirala. O toj stvari izviestit ću Vam nešto temeljitije, kada dobijem obećane mi a zanimljive podatke. Za sada mogu javiti samo to, da se većina ovdašnjih Muhamedovaca čudom čudi, kako može šačica emigranata u Biogradu da zastupa i tumači mnienje i želju svega bosanskoga i hercegovačkoga stanovničtva, najpače u pogledu odstupa okupiranih provincijali Srbiji i Crnoj Gori.

Većina Muhamedovacah, a u obće i većina toga stanovničtva misli posve drugčije. To dokazuje i izjava nekih bosanskih Muhamedovacah, objelodanjena u nekojim zagrebačkim listovima. I da se danas dozvoli o tome glasovati, nebi ni pet Muhamedovacah bilo za oto. A da se sultanu prepusti, da o tom rekne glavnu rieč, to ova nipošto nebi glasila po želji sastavljačah onoga memoranduma.

Naš pravosudni direktor g. Eichler odputovao je za neko vrieme u Beč. Kako se ovdje pogovara, imao bi taj put biti u savezu sa uvedenjem državnih odvjet-ničtvah kod okružnih sudovah u Bosni i Hercegovini.?

Premda je već kod nas pao prvi i drugi snieg, te nekoliko danah vladala osjetljiva studen, to je sad vrieme okrenulo na bolje, te je vrieme tako povoljno, da se još u nas junački gradi.

Jedna od većih sgradah, koja će se još pred zimu staviti pod krov, jest novi gradski kolodvor u Ferhadiji ulici. Ovaj se diže na mjestu, gdje je stajalo nekoliko starih prljavih kućerakah, koji su demolirani. Odmah u proljeće početi će se sa gradnjom nove bolnice u Koševu, za koju je vlada voljna žrtvovati blizu pol milijuna forintih. Dakako da će ta bolnica odgovarati svim modernim zahtjevima.

Kako doznajem, preduzeti će se i kanalizacija vitinskoga polja kod Ljubuškoga, što će biti jedna od znamenitijih radnjah i pozobati nemalu svotu od preko 300.000 forintih. Ovo uredjenje vitinskoga polja bit će od velike zamašnosti, jer se tuj radi o više stotinah jutarah dobre i plodne zemlje, što jo ne mala znamenovanja po napredak zemlje i razvitak narodnoga gospodarstva.?

Ovih danah izašla je izpod štampe najavljena već tragedija »Sirota diete« od turskoga pisca Namik Kemala, koju jo preveo Hilmi eff. Muhibić, urednik »Bošnjaka«. Namik Kemalu zanimiva je pojava i kao čovjek i kao pjesnik, pisac i publicista.

 

Narodne novine (Zagreb. 1861), 18. studenog 1891.

na vrh članka