1894. - U Ljubuškom nađena najveća količina grčkog novca za bosansko - hercegovački zemaljski muzej

1894. - U Ljubuškom nađena najveća količina grčkog novca za bosansko - hercegovački zemaljski muzej

Malen je do sada broj grckih novaca, što ih ima bosansko-hercegovacki zemaljski muzej, a i od ovih malo ih potjece sa domaceg tla; vecina ili je nabavljena od prodavaca, koji su ih pokupovali u Albaniji i Srbiji.

Kao mjesta, u kojim su nagjeni takvi novci, navode se u našim zemljama: Bugojno (u dolini Vrbasa): Dyrrhachium. Gacko (na hercegovacko-crnogorskoj megji): Apollonia. Gradac (kotar ljubuški): Dyrrhachium. Kotar Ljubuški: Dvrrhachium. Posavina: patvorina tetradrahme Filipa II. Puticevo (u dolini Lašve): Dyrrhachium. Rakitno (kotar ljubuški): Apollonia. Tešanj (blizu sutoka Usore i Bosne): Apollonia. Tremošnica (Sava): Dyrrhachium. Vitina (kotar ljubuški): Djrrhachium. Vrankamcn kod Krupo (dolina Une): Hiero II.

Osim toga bice da gdjekoji novci, za koje se ne zna, otkuda su, potjccu iz Bosne i Hercegovine, tako n. 26. 34 (Dyrrhachium), n. 66. (Aleksandar Veliki).

U kotaru ljubuškom, gdje su bile Bigeste, nagjeno ih je, kako se vidi, najviše, a to se lako tumaci time, što je taj kotar blizu mora. Kako se je moglo ocekivati, najviše su ovdje zastupani Dyrrhachium i Apollonia. Ali bi vrlo pogrješno bilo, po malome broju suditi, da je u ovde grcki novac slabo dolazio u Bosnu i Hercegovinu.

Nagjene novce lako je zatajiti i unatoc najvecoj pažnji obaviti preko megje; Dalmacija je u tom pogledu neugodan komšiluk. Nadalje valja držati na umu, da se ovuda zlatni i srebrni novac nosi kao nakit, pa da se i na taj nacin prikracuje zemaljski muzej. Najposlije i mnogi privatni sabiraci smetaju, te se nahogjaji ne mogu kako valja držati u evidenciji.

 

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.01.1894
Autor: KARLO PATSCH

na vrh članka