1897. - Arheolog Franjo Fiala o grčkim šljemovima nađenim u kotaru ljubuškom

1897.  - Arheolog Franjo Fiala o grčkim šljemovima nađenim u kotaru ljubuškom

Grude u kotaru ljubuškom.

Mjesto Grude leži 37 kilometara sjevero-zapadno od Ljubuškog uz cestu, što vodi u Imotski u Dalmaciji.

U ljetu 1896. našao je mještanin Stojan Zoric pri krcenju nekog šikarom zaraslog pašnjaka blizu svoje kuce broncani šljem, koji je posredovanjem kotarskog upravitelja ljubuškog, gospodina vladinog tajnika dra Ð. pl. Sladovica dospio u zbirku zemaljskog muzeja.

Ispitivanjem na samu mjestu došao sam do ovog rezultata. Nahodište je tik do zemaljske ceste oko 1/8 kilometra od vodenica grudackih, nasred neke novokrcevine, zasadene kupusom. Zoric mi rece, da je receni šljem skinuo s posve razmrskane lubanje jednoga kostura, koji je ležao za 1/2 metra u zemlji; razne broncane sitnice da su se izgubile, a kosti da su razbacane.

Prekopavati pokušaja radi nije se moglo, jer su nasadi vec bili poceli rasti, pa se je to moralo odgoditi na kasnije vrijeme. Receni seljak kaza mi nadalje, da je posve blizu svoje kuce, kao i na svojoj njivi preko puta, gdje sadi duhan, nekoliko puta našao kosturne grobove s broncanim i željeznim rukotvorima; urucio mi je i više razlicitih objekata od bronca i željeza; isto tako darovao je direktor duhanskog otkupnog ureda u Ljubuškom, gospodin Rihard Svoboda, više bronceva s istog nahodišta.

Spoljašnih obilježja od tih grobova nijesam nikakih mogao da primjetim; i seljaci nijesu ništa znali za kakve gromile ni kamenje na onim mjestima, gdje bijahu grobovi. Nema sumnje, da je to grobište s ravnim grobovima. Ovo što je nadeno, posve je dosta, da sebi stvorimo sliku o karakteru nekropole, i o vremenu, kome pripada.

Fibule nadene su ove: Jedna broncana kvrgasta fibula, slika 1., 1/1nar. vel., dvije broncane varijante certoške fibule, slika 2. i 3., 1/1 nar. vel.; jedna, slika 2., kojoj se na nožici vidi reparatura, pet fragmenata takih fibula, i jedna samo jednostrano ljevena broncana jednopetljasta oblucasta fibula.

Medu one cetiri broncane, ljevene ukosnice, bili su zastupani tipovi, slike 4. i 5., 2/8 nar. vel.; ponešto promijenjen tip reprezentiraju u slici 6., 1/1 nar. vel., prikazana tri fragmenta ukosnica od ljevenog bronca.

Narocito jabucica na kraju razlikuje se graviranim kockastim ocima. Od privjesaka iz pletenica od broncanog teneceta, kakvi su nadeni u nekropolama kod Prozora u Hrvatskoj i kod Sanskog Mosta u Bosni, nadena su dva cijela komada i šest komada u fragmentima.

Od pet nadenih broncanih dugmeta imaju svi oblik tutula, slika 7., 1/1 nar. vel. Od grivni i narukvica od broncane špiralne žice nadene su cetiri potpune, slike 9. i 10.. 1/1 nar. vel. i šest fragmentiranih komada. Od privjesaka iskopali su seljaci jedan komad bacvastog oblika (glasinacki tip) i kombinovani komad slika 8., 1/1 nar. vel. Jedan torkvis od ljevenog bronca, slika 11., 1/1 nar. vel. i dva okrugla broncana zrna, popunjuju cislo broncanih tipova iz naše nekropole.

Od željeznih sprava nadena su cetiri kopljana šiljka i jedan kopljani tulac. Jedna gmiza od bjelkasto-žutog stakla i mala ilovasta zdjelica (prostom rukom gradena) reprezentuju objekte od drugog materijala. Kada pregledamo nadene tipe iz naše nekropole, onda medu njima nahodimo forme glasinackih gromila (kvrgasta fibula, bacvasti privjesak) i one iz ravnih grobova iz Sanskog Mosta (ukosnica, privjesci za pletenice); to je dakle grobište halštatskog doba, i to iz najmlade epohe, koja je karakterizovana certoškom fibulom.

Za karakterizovanje šljema, nadenog u nekropoli, neka služi ovaj opis. „Ucvršceni, široki zalisci imadu u šiljastim uglovima rupicu, kroz koju je bila pridjevena postava. Na vrhu ima šljem dva usporedna, bridasta povora; staza izmedu njih izdignuta je i ukrašena sa tri usavacene linije, koje teku duž sredine. Na prednjem kraju staze ima dugme s dugom peteljkom, a na otražnjem ušica za pricvršcenje kriste. Nalisci odvojeni su od zatiljnjaka dolje širim, gore u kut zašiljenim izrescnma s jedne i druge strane. Okrajci zalistaka, zatiljnjaka i ceonog izreska ukrašeni su iskovanim ornamentom od zrnastih nizova.

Tenece tog iskovanog šljema debelo je 1 ½ mm. Dimenzije su ove: visina = 21.4cm, najveca dužina = 26 cm, najveca širina = 17-2cm, unutrašnja dužina = 21.7 cm,. unutrašnja širina = 16 cm. Prilicno podjednaka patina, zelene boje kao mahalit, samo je mjestimice presjecena zagasito zelenim zrncima. Šljem je oštecen, t. j. probijen je na prednjoj strani staze. Probijeni komad nije se našao."

Na tabli 1. prikazan je šljem s prijeda i s jedne pobocne strane u 2/5 nar. vel. Ovaj naš šljem pripada onom tipu, kojeg je Furtvengler opisao u svojem djelu: „Bronci i drugi sitniji nahodaji iz Olimpije" („Die Bronzen und die ubrigen Kleinfunde von Olympia") na str. 171. i 172. (Šljem od Pritancion-a) i prikazao u atlasu na tab. LXII., sl. 1030.

Ovomu grcko-korintskom tipu može se od prilike odrediti vrijeme; kako mi je na ime priopcio gospodin profesor dr. Furtvengler, pripada ovaj oblik 6. do 5. stoljecu pr. Hr. i nikako ne ide u doba, mlade od 5. stoljeca pr. Hr. Od istog tipa nalaze se tri eksemplara u muzeju arheološkog društva u Ateni (nadeni u Grckoj), jedan u erdeljskom muzeju u Kološvaru, jedan u zagrebackom muzeju, naden u Labini u Dalmaciji, a jedan u biogradskom muzeju (naden u Trsteniku na Moravi).

Još da konacno odgovorimo na pitanje, kako je to grcki šljem dospio u nekropolu iz halštatskog doba, a to je vrlo lako. To je importiran komad, kakvi su vec nekoliko puta nadeni u nekropolama iz halštatskog doba na Glasincu i u Sanskom Mostu. Puticevo kod Travnika.

Autori: FRANJO FIALA
GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.10.1897

na vrh članka