Svjetski poznati hrvatski znanstvenik: Rak vam nije 'zapisan', loše navike su ključne, čak 40 posto tumora može se izbjeći zdravijim životom, no ljudi to potpuno ignoriraju!

Svjetski poznati hrvatski znanstvenik: Rak vam nije 'zapisan', loše navike su ključne, čak 40 posto tumora može se izbjeći zdravijim životom, no ljudi to potpuno ignoriraju!

Treće izdanje međunarodne konferencije “Napredak u biomedicinskim istraživanjima”, koja se održala u splitskom Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS), prošla je u predstavljanju najnovijih rezultata istraživanja liječenja raka, te uzroka i liječenja Parkinsonove bolesti.

Suorganizatori stručnog skupa s više od stotinu znanstvenika i akademika iz 16 zemalja svijeta bili su MedILS i znanstvenik Miroslav Radman te Sveučilište Toronto i znanstvenici Mladen Merćep i Igor Štagljar. Mi smo upravo s potonjim razgovarali o novim rezultatima rada, savjetima kako očuvati zdravlje, na što trebamo paziti u prehrani...

Više od desetljeća radite na Sveučilištu u Torontu, izučavate lijekove protiv raka pluća, nižete rezultate u brojnim istraživanjima kako anulirati bolest današnjice – karcinome. Što biste istaknuli s petodnevne konferencije u Splitu?

 

– Svjedoci smo festivala vrhunske znanosti začinjenog brojnim otkrićima koja su doživjela premijeru upravo kod nas, na MedILS-u. U moru brojnih noviteta koji su bili predstavljeni na našoj konferenciji, valja izdvojiti predavanje dr. Oliviera Demarije iz francuske biotech kompanije “Innate Pharma” iz Marsiellesa, koji je predstavio novu vrstu imunoterapije – monoklonalno antitijelo pod imenom Monalizumab, koje djeluje tako da uspostavlja jaki antitumorski odgovor preko tzv. “Natural Killer” (NK) stanica, kao i preko T-limfocita. Dr. Demaria je predstavio njihove nedavne rezultate druge faze kliničkih istraživanja, koji imaju odlične rezultate u liječenju metastatskih tumora glave i vrata.

Rak gušterače je bio tema rade druge skupine znanstvenika?

– To je jedan od najopasnijih tumora današnjice, s vrlo lošom prognozom jer je petogodišnje preživljenje kod tog tumora samo 6 posto. Naime, pacijenti koji obolijevaju od tog tumora nemaju nikakve simptome sve do trenutka kada on metastazira na okolne limfne čvorove i tkiva. Moj kolega prof. Stephane Angers sa Sveučilista u Torontu je prezentirao najnovije rezultate iz svoga laboratorija, u kojima su pomoću genijalne “CRISPR/CAS” metode pronašli novu proteinsku ciljnu molekulu u karcinomu gušterače – protein pod nazivom “Frizzled 5”, koji se sintetizira u ogromnim količinama u 9 posto svih pacijenata koji obole od tog karcinoma. Oni su također sintetizirali monoklonalno antitijelo protiv tog “Frizzled 5” receptora i pokazali kako njegova blokada zaustavlja njegovo metastatsko širenje, što bi vrlo brzo, za 3 do 5 godina, mogao biti novi način liječenja za skoro 10 posto pacijenata koji imaju tu devastirajuću bolest. Svjetski poznati Steve Jobs je uložio mnogo novca u svoje liječenje, ali umro je nakon pet godina nakon što mu je detektiran karcinom gušterače.

Rezultate istraživanja Parkinsove bolesti (PD) u Splitu je predstavio vaš kolega prof. Michel Desjardins iz Montreala, dok je svoje osobno iskustvo borbe protiv te bolesti iznio svjetski poznati glazbenik Nenad Bach. Utvrđeno je da je PD autoimuna bolest koja se može potencirati crijevnim infekcijama, pa se često čulo ono “to smo što jedemo”. Kako se uopće zdravo hraniti kada svu hranu, barem u modernim zemljama, tretiramo otrovima, koristimo GMO, uništavamo sami sebe, a tražimo lijek protiv bolesti?

– Ako želimo ostati zdravi te ako želimo dobro starjeti, moramo se pridržavati važnih pravila. Čujem ljude kako se tješe i kažu “ma što ću paziti kad je naše zdravlje zapisano u našim genima”. Ti ljudi su donekle u pravu, jer naše zdravlje, kao i brojne druge osobine, jesu produkt naših gena, ali ljudi zaboravljaju da smo mi i produkt okoline koja nas okružuje. Naime, na naše zdravlje uvelike utječe i “ekspozom”. Tu spadaju sve tvari kojima se svakodnevno izlažemo: hrana, piće, zrak koji udišemo, razni oblici zračenja kojima se izlažemo. Ljudi uistinu ostanu zatečeni kada im kažem da se jako malo karcinoma, svega sedam posto, može prepisati promjenama, tj. mutacijama u genima. Mnogo češći razlozi, od 30 do čak 35 posto, leže u lošoj prehrani, a bitni uzročnici su i pušenje, pretilost, alkohol.

Znam da će vam ovo zvučati zapanjujuće, ali čak 40 posto tumora može se izbjeći zdravijim životom, i to je nešto što ljudi potpuno ignoriraju jer je danas vrlo teško, pogotovo u modernim državama zapadnog svijeta, držati se toga zdravog načina života. Većina ljudi je pod velikim stresom, puno rade, moraju ispuniti norme, malo se kreću, te jedu brzu hranu koja je bogata raznoraznim otrovima. A o piću bolje i da ne govorim, jer građani u državama Zapada u prosjeku jednu trećinu svojih dnevnih kalorija unose iz pića! To je vrlo nezdravo i zbog toga vrlo zabrinjavajuće! Želimo li biti zdravi, definitivno moramo paziti kako se hranimo i kako živimo!

Često upozoravate na pušenje. Koliki je to otrov za tijelo i zdravlje?

– “Tko puši, zdravlje ruši” je odavno poznata narodna uzrečica. Moram naglasiti da se svaki put kada dođem u Hrvatsku prestravim zbog toga što se dim cigarete osjeća baš na svakom koraku: na cesti, u restoranima, kafićima… U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh, a svaki drugi hrvatski pušač popuši prosječno oko 20 cigareta dnevno. Znanstveno je dokazano da jedna cigareta skraćuje život oko osam minuta; dakle, osobi koja puši jednu kutiju cigareta dnevno dan je kraći za dva sata i 40 minuta, a godina 40 dana.

Na molekularnoj razini, pušenje jedne kutije cigareta na dan u dotičnoj osobi uzrokuje pojavu oko 150 različitih mutacija! Mislim da su gore navedene činjenice sasvim dovoljne da razumna osoba prestane pušiti…

Sugerirate preventivne preglede kao lijek protiv bolesti današnjice – raka?

– Dobro je poznata činjenica da, ako se rano otkriju, značajno se povećava šansa da ćemo tumore moći izliječiti. Upravo zbog toga je bitno da se tumor detektira u ranoj fazi, idealno bi bilo u prvom stadiju, kada se još nije proširio na okolna tkiva. To se pogotovo odnosi na ranu detekciju raka dojke, pluća, debelog crijeva te vrata maternice. Što se tiče starosne dobi, prvi mamografski pregled svaka žena treba napraviti između 35.-40. godine života, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom za rak dojke i ranije. Osobe koje puše od rane mladosti trebale bi pregledati pluća 1-2 puta godišnje od njihove 45. godine života. Rana detekcija je ključ prema našoj pobjedi nad karcinomima.

Što je vaš recept za dug i kvalitetan život?

– Moj savjet je da treba jesti prirodno pripremljenu hranu, bez konzervansa, koja sadrži puno neprskanog voća i povrća, hranu koja obiluje ribom, sjemenkama, maslinovim uljem. Treba se puno kretati, ne pušiti i umjereno uživati u alkoholu. Također trebate biti okruženi ljudima koji vas čine sretnim! Dakle, morate imati unutrašnji mir… Znam da je sve to teško postići, ali vrijedi probati!

Na čemu trenutno radite u sferi istraživanja?

– U ovom trenutku u mom laboratoriju radimo na otprilike 30-ak različitih projekata, od kojih je većina u ranoj fazi, no barem 4-5 od njih su blizu faze publiciranja. Svakako jedan od najvažnijih projekata uključuje rad na našoj kemikaliji za koju smo pokazali da ima jak antitumorski efekt protiv adenokarcinoma pluća. Uz pomoć kolega kemičara s ontarijskog Instituta za istraživanje raka, nedavno smo sintetizirali oko 300 derivata te kemijske supstancije od kojih su dvije pokazale izuzetno jaka antitumorska svojstva u mišjem modelu karcinoma pluća. Nadam se da ćemo ta istraživanja ubrzo moći objaviti.

Smrtnost kod muškaraca smanjena za 32 posto

Pobjeđujemo li u ratu s karcinomom?

- Stope smrtnosti zbog karcinoma smanjuju se svake godine. Naime, u posljednjih 30 godina globalna smrtnost zbog raka u muškaraca smanjena je za 32%, a kod žena za 17%. No, moram istaknuti da je karcinome i dalje teško liječiti zbog njihove heterogenosti, nestabilnosti i plastičnosti. Jedini način da pobijedimo tumore je taj da liječenju svakog tumora pristupimo individualno: dakle, liječit ćemo svakog pacijenta nakon što smo mu sekvencirali genom i odredili kombinirani koktel lijekova skrojen prema točno mapiranim mutacijama u njegovim staničnim signalnim putovima.

Deset godina ignoriranja

Vaša daljnja suradnja s Miroslavom Radmanom i MedILS-om?

- Nastavlja se. Već dvije godine uključen sam u rad MedILS-a, te je u tom periodu moja znanstvena grupa objavila dva rada s tom adresom. Profesor Radman i ja aktivno surađujemo na nekoliko projekata ovdje u MedILS-u, a ona uključuje i boravak nekolicine znanstvenika iz MedILS-a u mom laboratoriju u Torontu. To je zasad nužno jer još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja za naše projekte. Naime, 97% novaca koji stiže za naša istraživanja na MedILS-u dolaze od stranog investicijskog kapitala. Toplo se nadam da ćemo u skoroj budućnosti, na osnovi naše znanstvene izvrsnosti, doživjeti to da nas Vlada Republike Hrvatske, a pritom prvenstveno mislim na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, više neće ignorirati kao što je to bio slučaj u proteklih 10 godina - nada se Igor Štagljar.

Izvor: Slobodna Dalmacija

na vrh članka