Šta sve žene podnose da bi sačuvale posao: Kriju trudnoću i trpe vrijeđanje šefova

Šta sve žene podnose da bi sačuvale posao: Kriju trudnoću i trpe vrijeđanje šefova

Događa se da žene zatežu trudničke trbuhe, kako bi izbjegle otkaz, a ako se usude prijaviti diskriminaciju, slijedi osveta, koja uključuje čak i lascivne, uvredljive poruke, poslate njihovim muževima.



Pokazalo je to regionalno istraživanje, provedeno u šest država bivše Jugoslavije, koje uključuje i svjedočenje žena iz BiH, žrtava mobinga, seksualnog uznemiravanja i drugih vidova rodno zasnovane diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja.

Istraživanje je financirala Europska unija, a u BiH proveo Helsinški palament građana Banja Luka. 
Intervjuirano je na desetine žena i prikupljeni podaci iz više od 100 institucija, a nalazi istraživanja su zabrinjavajući.

Zakonom zabranjena pitanja

Trećina ispitanica je potvrdila da su im na intervjuima za posao postavljana, inače zakonom zabranjena pitanja, je li udana  i planira li trudnoću.

"Na razgovoru za posao su me pitali, planiram li postati majka i otvoreno mi rekli da je nepisano pravilo tvrtke da nema djece bar tri godine nakon potpisivanja ugovora o radu", navela je jedna ispitanica.

Da je trudnoća za poslodavce “bauk” svjedoče i primjeri žena koje su, zbog straha od otkaza, krile trudnoću.

"Ispitanici su naveli da trudnice zatežu trudničke trbuhe kako bi prikrile trudnoću i izbjegle otkaz", navodi se u publikaciji “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada BiH”, koja je utemeljena na spomenutom istraživanju.

Kako upozorava autorica ove publikacije, Lejla Gačanica, kada prijave rodno zasnovanu diskriminaciju, žene su često u još većem problemu, pogotovo ako prijavljuju seksualno uznemiravanje.

Predstavnici sindikata su izjavili da postupci pred sudovima traju tri do pet godina, te da su “procedure skupe i iscrpljujuće”, a kazne neizvjesne i blage. Događa se i da svjedoci odustaju od svjedočenja, kako se ne bi zamjerili poslodavcu.

"Prijava diskriminacije koju su doživjele često znači i obilježavanje od strane društva, radnih kolega i obitelji. Ovo je posebno naglašeno u slučajevima seksualnog uznemiravanja, gdje, pored stida, postoji očigledan strah od reakcije društva", navodi se u istraživanju.

Suprotno uvriježenom shvaćanju da su radnice i radnici u javnom sektoru zaštićeni, ovo istraživanje je pokazalo da diskriminacije ima i u ovoj oblasti. U javnom sektoru direktori ne prezaju ni od čega da bi se osvetili ženi koja prijavi seksualno uznemiravanje ili mobing. Dokle ta osveta može da ide pokazuje svjedočenje jedne 46-godišnje službenice, koja je zaposlena u javnom sektoru.

"Nakon što sam prijavila direktora, moj muž je dobio SMS poruke u kojima je pisalo „žena ti je konobarica, je li te stid s kim živiš, svi ti se smiju“. Nazvao me konobaricom i kad mi se obraćao u uredu. A ja sam u ratu, što svi znaju, radila u jednom kafiću u susjedstvu čime se ponosim, jer sam time doprinosila u kućni proračun, kada nisu radili ni mama ni tata ni brat", navela je ova žena.

Dodala je da je, nakon prijave, na poslu dobila anonimno pismo u kojem je pisalo: „Što ti glumiš, voziš neki auto, a oblačiš se u second handu, vidi kakva ti je frizura, smiju ti se kolegice, manje pričaj, a zabavi se sobom“.

"To što on meni piše, mene ne vrijeđa, ali odakle mu pravo da mi se petlja u privatni život", rekla je ova službenica u intervjuu u sklopu istraživanja.

"Ovaj primjer dokazuje da žene mogu biti zastrašivane na mnogo načina, kao i da prijetnje mogu negativno utjecati na društveni imidž žena među kolegama, a cilj svega toga je odvratiti osobe od prijavljivanja diskriminacije", navodi autorica publikacije “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada BiH”.

Traže mlade i zgodne žene, koje neće rađati

Istraživanje je pokazalo da u BiH, osim što su diskriminirane i izložene mobingu i seksualnom nasilju, žene radnice ne mogu računati  da će institucije stati na njihovu stranu. Praksa je pokazala da se inspekcije proglašavaju nenadležnima u slučajevima mobinga i da sve nezadovoljne radnike i radnice upućuju na sud, a sudovi su spori, neučinkoviti i nerijetko na strani moćnijih, upozorila je Dragana Dardić, izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.

Ona ističe da su žene diskriminirane već pri zapošljavanju.

"U oglasima za zapošljavanje poslodavci otvoreno traže “mlade radnice lijepog izgleda”, što je najočiglednija diskriminacija. Potom se u intervjuima za posao ženama postavljaju pitanja o bračnom statusu, planiranju obitelji, trudnoći. Kada se zaposle, mnoge žene trpe najgrublje oblike diskriminacije, dobivaju manju plaću za isti rad u odnosu na muške kolege, daju im se otkazi zbog trudnoće, a prisutno je i seksualno uznemiravanje i mobing", kaže Dardićeva, prenosi Srpskainfo.

Izvor:pogled.ba

na vrh članka