Obrati pažnju čuješ li dobro - barem na današnji svjetski dan uha i sluha

Obrati pažnju čuješ li dobro - barem na današnji svjetski dan uha i sluha

Svjetski dan sluha posvećen je podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Obilježava se svakog 3. ožujka od 2007. godine.



Cilj obilježavanja ovog dana je privući pozornost državne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javnosti o važnosti održavanja normalnog sluha, ali i podizanja razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je došlo do njegovog oštećenja.

Na ovaj dan pozornost se želi skrenuti na gubitke sluha prouzročene bukom, posebno korištenjem slušalica i pametnih telefona, ali i na izloženost glasnoj glazbi na zabavama, u kafićima i noćnim klubovima. Takav rekreacijski gubitak sluha može dovesti do ozbiljnijih posljedica za zdravlje pojedinca.

Oštećenje sluha je jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja kod čovjeka

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10 posto svjetske populacije.

U Hrvatskoj se podaci o osobama oštećena sluha bilježe u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom. Prema Zakonu o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, oštećenja sluha se dijele na gluhoću i nagluhost. Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama većim od 81 decibela, dok je nagluhost oštećenje sluha od 25 do 80 decibela.

Prema jednom od istraživanja koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, osobe s težim oblicima oštećenja sluha žive nižom kvalitetom života od prosjeka za populaciju RH, što dodatno ukazuje na važnost obilježavanja ovog dana.

Što sve ugrožava sluh?

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je čak 1,1 milijardi osoba u dobi od 12 do 35 godine života, izloženo opasnosti od gubitka sluha.

Preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja, ugostiteljski objekti, različita događanja na otvorenom, čak i u velikim trgovačkim centrima, ulična buka, ali i preglasno slušanje glazbe preko mobitela, iPoda, MP3 playera - sve to ugrožava naš sluh.

Na gubitak sluha mogu ukazati znakovi i simptomi kao što su teško razumijevanje riječi - posebno uz pozadinsku buku ili u skupini ljudi. Ako vam se često govor i drugi zvukovi čine prigušenima ili tražite druge da govore sporije, jasno i glasno, pojačavate glasnoću na radiju ili televizoru češće nego inače ili se povlačite iz razgovora zbog problema u komunikaciji - znakovi su koji ukazuju na oštećenje sluha.

Više od 300 milijuna osoba pati od kroničnih oboljenja uha. Ozbiljno oštećenje sluha prisutno je kod 32 milijuna djece. Tijekom djetinjstva dijagnosticira se oko 25 posto oštećenja sluha, dok se najmanje polovica oštećenja može spriječiti otklanjanjem uzroka gubitka ili slabljenja sluha.

Kod trećine osoba iznad 65 godine života sluh je oštećen, a procjenjuje se da će djelomični gubitak sluha pogoditi 40 posto ljudi starijih od 60 godina. Ako je već došlo do oštećenja sluha, pravilno postavljena pomagala za sluh poboljšavaju komunikaciju najmanje 90 posto osoba. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog budućeg razvoja govora i jezika.

Razni su uzroci gubitka sluha, a neki od glavnih razloga su: kronične infekcije uha, trauma uha (oštećenje unutarnjeg uha), nakupine ušnog voska, infekcije i rupture bubnjića, cijepljenje protiv rubeole, ospica, zaušnjaka i meningitisa, niska porođajna težina, neonatalna žutica i nedostatak kisika pri rođenju, prekomjerna, ali i dugotrajna izloženost buci. Također uzroci mogu biti i lijekovi kao što su antibiotici (gentamicin, streptomycin, neomicin…), diuretici (furosemid, bumetanid, torsemid, etakrinska kiselina), lijekovi protiv karcinoma (cisplatin, karboplatin, vinkristin).

Pogoršanje sluha mogu uzrokovati i toksini koji su prisutni u našem okolišu kao što su živa, olovo, mangan, ksilen, lim, butil nitrit i toluene.

Glasna glazba najopasniji ubojica slušnih stanica

Jedan od najmanje poznatih, ali najopasnijih ubojica slušnih stanica je glazba koju svakodnevno slušamo na mobitelu, iPodu, CD-u ili MP3 playeru. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno.

Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom 8 sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha, a na iPodovima i MP3 playerima koristimo puno veću glasnoću - obično više od 100 db. Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje.

Stoga znanstvenici upozoravaju na to da su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego mnogo ranije.

Savjeti za očuvanje sluha

Ako morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite "tihu" pauzu. U svakoj ljekarni možete nabaviti zaštitna sredstva za uši. Pripazite da se ne izlažete zvuku većem od 85 db. Slušate li glazbu sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk više od 60 posto od maksimalne razine.

Vozačima automobila savjetuje se da ne voze punom brzinom s otvorenim prozorom, a ako vozite motor, obavezno zaštite uši.

Jedan od savjeta je i da u prostoriji ne stojite blizu zvučnika ili pojačivača zvuka. Morate li povisiti glas da bi vas drugi čuli - vaše okruženje preglasno.

Primijetite li gubitak sluha koji vam stvara poteškoće u svakodnevnom životu ili osjetite bol u uhu - obratite se liječniku.

Istraživanja otkrivaju da je naš sluh izravno povezan sa zdravljem srčanožilnog sustava, jer dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcioniraju. Za zdravlje srčanožilnog sustava i dobar sluh najviše se preporučuju aerobne vježbe kao što je trčanje, plivanje, hodanje. Vježbati trebate 3 do 5 puta tjedno, barem od 20 do 30 minuta na dan.

Izvor:hrt.hr

na vrh članka