Nakon što su pretučeni, sud u Srbiji kaznio aktiviste koji su prosvjedovali protiv ratnog zločinca Veselina Šljivančanina!

Nakon što su pretučeni, sud u Srbiji kaznio aktiviste koji su prosvjedovali protiv ratnog zločinca Veselina Šljivančanina!

Prekršajni sud u vojvođanskom mjestu Ruma dosudio je novčane kazne aktivistima za ljudska prava jer su na tribini na kojoj je govorio osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin razvukli transparent „Ratni zločinci da zašute da bi se progovorilo o žrtvama“, prenio je u četvrtak portal „Vojvodina.info“.

Prosvjed se dogodio na tribini u siječnju u mjestu Beška u Srijemu, nakon čega su prosvjednici dobili batine, a neki su od njih bili i ozlijeđeni.

Kazna 50 000 dinara 

Zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru sud je za osmero aktivista i aktivistkinja Inicijative mladih za ljudska prava dosudio novčane kazne od po 50.000 dinara (oko 450 eura) jer su prosvjedovali transparentom na tribini Srpske naredne stranke (SNS) u Beški, priopćili su iz Inicijative, a prenio je portal.

Tko je Veselin Šljivančanin, odgovoran za pokolj na Ovčari, a u Hagu osuđen na 10 godina?

“Ovakva presuda otvara pitanje sustava vrijednosti za koji se zalaže država – dok ratni zločinci govore na tribinama vladajuće stranke i drže predavanja u Vojnoj akademiji, oni koji podsjećaju na žrtve – bivaju osuđeni“, dodaje se u njihovu priopćenju.

Fizički napadnuti i izbačeni iz dvorane

Inicijativa mladih za ljudska prava podsjeća da su aktivisti nakon razvijanja transparenta batinama izbačeni iz dvorane, da je dvoje aktivista ozlijeđeno, kao i da su se napadi nastavili i ispred Doma kulture, gdje je demoliran jedan automobil.

Aktivisti udruge za ljudska prava pretučeni na predavanju Veselina Šljivančanina

Tužiteljstvo je odbacilo kaznenu prijavu ozlijeđenih aktivista te odbilo voditi postupak za njihovo batinjanje.

Inicijativa najavljuje žalbu na ovu presudu i poručuje da će „nastaviti svoju borbu protiv ratnih zločinaca u javnom prostoru, njihove glorifikacije i političke promocije“.

Kako se navodi u priopćenju, Inicijativa „ne pristaje na društvo u kojem se remećenjem javnog reda i mira naziva mirni prosvjed protiv ratnog zločinca“.

Aktivisti i prošle godine prekinuli Šljivančanina

„Srbija ne može napredovati u svojim unutarnjim demokratskim procesima, regionalnoj suradnji, niti europskim integracijama dok se ne suoči s ratnom politikom, zločinima koji su učinjeni u ime te politike i jednom zauvijek odrekne se nacionalizma, mržnje i nesnošljivosti koji su izazvali sve najteže tragedije posljednjih trideset godina“, zaključuje se u njihovu priopćenju u povodu presude aktivistima Inicijative mladih za ljudska prava.

Incident se dogodio na tribini u vojvođanskom mjestu Beška u organizaciji Srpske napredne stranke (SNS), na kojoj je trebao govoriti osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin, u siječnju 2017. Tribina je prekinuta kada je Šljivančanin počeo govoriti, a aktivisti Inicijative mladih za ljudskih prava izišli ispred stola i razvili transparent na kojem je pisalo: “Ratni zločinci trebaju zašutjeti kada se progovori o žrtvama”.

Tijekom tog performansa došlo je do naguravanja, okupljeni na tribini pokidali su plakate Inicijative, a njihove aktiviste izbacili su iz prostorija stranke.

Šljivančanin- za pokolj na Ovčari i najteže ratne zločine u Haagu je osuđen na 10 godina

Podjetimo, Veselin Šljivančanin, koji snosi glavnu odgovornost za najveći pojedinačni pokolj u Domovinskom ratu, onaj na Ovčari, sudjelovao je u napdima na Vukovar u funkciji majora JNA.

Godine 1995. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije podigao je optužnicu protiv njega zbog ratnih zločina u Vukovaru, poglavito u Ovčari. U to vrijeme, Miloševićeva Srbija ga je štitila i odbijala predati Haagu. Međutim, nakon demokratskih promjena, srbijanske vlasti su ga dale uhititi na njegov 50. rođendan, 13. lipnja 2003., te su ga prebacile u Haag.
U konačnoj verziji optužnice navodi se da se nekoliko stotina ljudi sklonilo u vukovarsku bolnicu, vjerujući da će ona biti evakuirana u prisustvu međunarodnih promatrača. Navodi se da je evakuacija tih ljudi dogovorena 18. studenog 1991. godine u Zagrebu, na pregovorima između Jugoslovenske narodne armije i hrvatske vlade. Na osnovu tog sporazuma, JNA je bila odgovorna za evakuaciju vukovarske bolnice i nju su trebale nadzirati razne međunarodne organizacije.[5]
U Optužnici se navodi da su 19. studenog 1991. godine, u poslijepodnevnim satima, jedinice JNA u okviru priprema za evakuaciju preuzele kontrolu nad bolnicom i da su, u jutarnjim satima 20. studenog 1991. godine, pripadnici JNA izveli oko 400 osoba, od kojih su otprilike 300 ukrcali u autobuse i prevezli ih u vojarnu JNA u Vukovaru, gde su otprilike dva sata bili izloženi prijetnjama i psihološkom provokacijama, a neki su i pretučeni. Navodi se da su zarobljenici koji su odvedeni iz vukovarske bolnice u vojarnu JNA zatim prebačeni na poljoprivredno dobro Ovčara. Poslije tog početnog premlaćivanja, napadi su nastavljeni satima, i to tako žestoko da su najmanje dva čovjeka podlegla tim batinama, a najmanje jedna zatočenica je seksualno zlostavljana. Također se navodi da su zatim najmanje 264 zatočenika, čija imena nisu spomenuta, odvedena na jednu obližnju lokaciju jugoistočno od poljoprivrednog dobra Ovčara, gdje su strijeljani.

Sudsko vijeće je zaključilo da je Veselin Šljivančanin kriv za zločin mučenja. Na osnovu dokaza je utvrđeno da je 20. studenog 1991. godine više od 200 ratnih zarobljenika iz vukovarske bolnice autobusima dovedeno na Ovčaru, gde su pripadnici TO i paravojnih snaga zlostavljali veliki broj njih žestokim premlaćivanjem, s ciljem da ih tako kazne za sudjelovanje u hrvatskim snagam.:

Vijeće je zaključilo da je odgovornost Veselina Šljivančanina za osiguravanje ratnih zarobljenika prestala s povlačenjem posljednjeg od vojnih policajaca JNA koji su stražarili nad zarobljenicima, što je učinjeno u skladu s naređenjem Mile Mrkšića. Također se navodi: „Tijekom 19. i 20. studenog 1991. godine on se koristio smicalicama kako bi predstavnicima međunarodnih organizacija onemogućio pristup bolnici iz koje su zarobljenici odvođeni pod njegovim rukovodstvom.”

Šljivančanin je isprva osuđen na 5 godina zatvora te 2007. privremeno pušten na slobodu. Međutim, žalbeno vijeće mu ju 2009. utrostručilo kaznu na 17 godina jer nije “adekvatno odražavala težinu zločina” te mu pripisala i krivnju “za pomaganje i podržavanje ubojstva 194 osobe”.

Završnom, pravomoćnom presudom, 2010. osuđen je na 10 godina zatvora jer sudstvo zaključuje da nije znao da će zatvorenici biti predani srpskoj paravojsci koja je imala namjeru likvidirati ih.

Dr. Vesna Bosanac, voditeljica vukovarske ratne bolnice, koja je i svjedočila u sudskom procesu, nakon ove pravomoćne presude, kako je prenijela Slobodna Dalmacija, izjavila je: “Sramotno je bilo i onih 17 godina, a pogotovo ovo smanjenje kazne na deset godina. To samo dokazuje teoriju da Haški sud nije pravedan sud i da ne sudi na temelju činjenica koje su svima poznate”.
Također je dodala: “Po svemu sudeći, nema ovozemaljske kazne za takve, ali čekat će ga, na kraju, sud za sve što je učinio Vukovarcima”.

 

Izvor: narod.hr/hina

na vrh članka