13. kolovoza 1914. Baron Gautsch – znate li za najveću pomorsku tragediju na Jadranu?

13. kolovoza 1914. Baron Gautsch – znate li za najveću pomorsku tragediju na Jadranu?

“Baron Gautsch” bio je najmoderniji i najljepši parobrod austrougarske putničke flote-ponos austrougarske mornarice.  Dužina 84.5 m; širina 11.64 m, 2069 BT. Pokretala su ga tri parna stroja (4600 KS), brzinom od 17 čv. Posada 42 člana. Održavao je brzu prugu Trst-Dubrovnik-Kotor.

Dana 13. kolovoza 1914. naletio na plutajuću austrougarsku minu. Za 7 minuta potonu je na dubinu od 39 metara, a u morske dubine i smrt povukao je čak 174 osobe.

“Baron Gautsch” bio je najmoderniji i najljepši parobrod austrougarske putničke flote-ponos austrougarske mornarice. Ime je dobio po baronu Paulu Gautschu, ministru predsjedniku austrougarske vlade i članu carevinskog vijeća u Beču.

Parobrod je raspolagao najsuvremenijim kabinama i salonima u kojima je posluživala vrhunska posluga. Razdaljinu od Trsta do Kotora ovaj parobrod preplovljavao je za 24 sata. Matična luka parobroda bio je Trst iz kojeg je isplovljavao za Kotor utorkom, četvrtkom i subotom, a pristajao je u Puli, Velom Lošinju, Zadru, Splitu i Dubrovniku.

U dane kada nije plovio za Kotor, ovaj luksuzni parobrod održavao je dnevnu liniju između Trsta i Venecije.

Dana 28. srpnja 1914. objavljen je početak Prvog svjetskog rata. Na svom posljednjem putovanju iz Kotora (13. kolovoza 1914.), uz državne službenike, časnike i njihove obitelji, “Baron Gautsch” evakuirao je i brojne turiste koji su ljetovali na južnom Jadranu, a koji su nastojali što prije dospjeti do Trsta. “Baron Gautsch” je zato već pri samom polasku iz Kotora bio prekrcan putnicima, a kada je 12. kolovoza isplovio iz Velog Lošinja imao je na palubama i u salonima daleko veći broj putnika nego što ih je smio primiti.

Prije posljednjeg isplovljavanja iz Trsta, zapovjednik broda, kapetan Paul Winter, upoznao se u tršćanskoj lučkoj upravi s planovima polaganja mina u blizini Pule, koje su štitile tu najjaču luku austrougarske mornarice. Oko brijunskog otočja minsko polje je formirao polagač mina Basilisk. Posada Basiliska zamijetila je “Baron Gautscha” kako nesmanjenom brzinom ide ravno prema minskom polju. Pokušali su ga upozoriti snažnim parnim zviždukom i signalnim zastavicama, ali posada “Gautscha” nije zamijetila upozorenja.

Točno u 14.45 minuta, tog lijepog, sunčanog dana brod je potresla snažna eksplozija na lijevom boku sredine broda. Posada Basiliska vidjela je da se parobrod naginje na lijevi bok. Njegov se pramac podigao u zrak, a u slijedećih sedam (neki tvrde pet) minuta brod je nestao u dubinu. Na mjestu gdje je prije nekoliko minuta bio parobrod izlila se velika mazutna mrlja koja je onemogućavala brodolomcima da se spase. S obližnja tri ratna broda, Triglava, Scepela i Balatona, spušteni su čamci koji su se pridružili barkasi s minopolagača u potrazi za preživjelim brodolomcima.

Spašeno je 177 putnika i članova posade (po nekim izvorima 179). Među preživjelima bio je i kapetan Paul. Winter. “Baron Gautsch” je u smrt povukao 174 putnika i članova posade.

Brod leži u uspravnom položaju (na kobilici) na pjeskovitom dnu na dubini od 40 metara. Najviši i najplići dio broda je gornja paluba, jer od drvenog zapovjedničkog mosta nije ostalo gotovo ništa. Jarboli vise nisu na svome  mjestu –  prednji je srušen i leži nagnut na nadgrade, dok zadnjem jarbolu nema traga. Trup je dobro očuvan, a na sredini lijeve strane broda u visini vodne linije zjapi rupa veličine oko 2 x 2 metra koju je prouzročila eksplozija mine.

Cijeli članak možete pročitati ovdje

Izvor: narod.hr/regionalexpress.hr

na vrh članka