Njemačka vapi za radnom snagom: Vize više nisu prepreka za posao

Njemačka vapi za radnom snagom: Vize više nisu prepreka za posao

Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu bez obzira na to što nemaju osiguran posao. Oni mogu sami doći u zemlju i tražiti posao.



Dovesti više radne snage u Njemačku cilj je novog zakona o useljavanju. Nacrt zakona njemačke vlade je trenutno u pripremi. Jedno je autorima novog njemačkog nacrta zakona o useljavanju jasno: nizak broj nezaposlenih i sve više starije populacije poduzećima jako otežava popunjavanje radnih mjesta kvalificiranom radnom snagom.

Poduzetnici naglašavaju da regrutiranje kandidata iz Europske unije nije dovoljno da se zadovolje potrebe za radnom snagom, koja Njemačkoj nedostaje, piše DW. Stoga Njemačka mora u dovođenju kvalificirane radne snage iz trećih zemalja biti znatno uspješnija nego do sada, piše u nacrtu zakona. Pod trećim zemljama se podrazumijevaju države izvan EU-a. Nacrt zakona, koji se priprema u režiji Ministarstva unutarnjih poslova i koji je već poslan na Ministarstvo rada i Ministarstvo privrede, trebao bi krajem kolovoza biti predočen kabinetu vlade Angele Merkel. Na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) “useljavanje u socijalne sustave” mora biti izbjegnuto.

Njemačka odustala od sustava bodovanja

Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije njemačka vlada ne želi uvoditi sustav bodovanja koji podvrgava migrante višestrukoj provjeri. Provjerava se razina obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost s tržištem rada. Budući useljenici dobivaju određeni broj bodova. Ako su prikupili dovoljno veliki broj bodova, dobivaju vizu. Ako je ispod minimuma, uskraćuje im se useljavanje. 2016. godine je SPD predložila da se takav sustav uvede u Njemačkoj. To je tada dobilo podršku od strane umjerenih stranaka lijeve orijentacije u Njemačkoj. Ali u novom nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se doduše da se useljenici biraju po tim kriterijima, ali se od bodovanja odustalo.

Na koji način bi se pod tim uvjetima procjenjivalo tko može dobiti vizu? Po tom pitanju stručnjaci se još nisu složili. “Pitam se samo kako sve to realizirati”, kaže Thomas Liebig, stručnjak za migracije iz OECD-a (Organizacija za privrednu suradnju i razvoj). “Ne znam kako bi se bez sustava bodovanja mogli obuhvatiti različiti kriteriji. Stoga smatram da je bodovanje potrebno”. Jednostavna regulativa za kvalificiranu radnu snagu Za ljude s visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu. “Pod sadašnjim uvjetima je jednostavnije doći u Njemačku nego recimo u Kanadu” , kaže Liebig. “Njemački sustav koncentrira se na diplome. Ako imate papire da ste kvalificirani i ako imate posao možete doći i bez znanja njemačkog”. Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu bez obzira na to što nemaju osiguran posao. Oni mogu sami doći u zemlju i tražiti posao. No, ono što u Njemačkoj nedostaje su radnici sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, odgajatelji, električari, stolari.

Takva zanimanja pokrivaju 60 posto njemačkog tržišta rada. Dosad je bilo problema s priznavanjem diploma i stručnih svjedodžbi. Ukloniti te barijere, kako piše u nacrtu novog zakona o useljavanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada. Uzor Danska No, nacrt ostavlja nejasnim kakvu bi razinu poznavanja njemačkog jezika morao imati useljenik i mora li postojati nekakva konkretna ponuda za posao. Trenutno se čini kako njemačka vlada planira davati vize i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo pravim potezom. U Njemačkoj vlasti na tom polju još nemaju iskustva. Puno toga ovisi i od njemačkih poslodavaca odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik. Liebig upućuje na to da mnoga njemačka poduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inozemstva. “Pitali smo ih imaju li interesa radnu snagu tražiti i na stranim tržištima rada, na što je najveći broj odgovorio: ni u kom slučaju.”

Za pojednostavljivanje birokratskih zavrzlama Kako bi postala atraktivna za kandidate s visokim obrazovanjem, Francuska je nedavno precizirala svoj Zakon o useljavanju i uklonila birokratske prepreke. To se odnosi posebno na menadžere, koji rade za multinacionalne kompanije i koji zarađuju više od 5.000 eura mjesečno. Švedska opet njeguje mnogo liberalniju politiku. “Tamo možete doći i tražiti bilo koji posao”, kaže Liebig. On dodaje da je za razliku od Švedske Francuska prilično zatvorena a da se Njemačka nalazi negdje između ove dvije zemlje.

Pogled.ba

na vrh članka