Logo
Ispiši ovu stranicu

35 godina umjetne oplodnje u Hrvatskoj

35 godina umjetne oplodnje u Hrvatskoj

Prva osoba rođena umjetnom oplodnjom je Engleskinja Louise Brown rođena 1978., prije 40 godina. Prva umjetna oplodnja u Hrvatskoj obavljena je 1983. u Petrovoj bolnici u Zagrebu, pet godina kasnije. U svijetu je do 2010. rođeno 6 milijuna djece izvantjelesnom oplodnjom, od čega je u Hrvatskoj oko 30.000.

Prof. dr. sc. Velimir Šimunić, spec. ginekologije i opstetricije te subspecijalist humane reprodukcije gostovao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska  te govorio o problematici umjetne oplodnje ali i o novom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji.



Prof. Šimunić istaknuo je da ova tema nikako ne smije biti povod za politička prepucavanja jer se zapravo radi o jednoj plemenitoj i humanoj metodi liječenje kojom se liječi neplodnost koju je kao bolest definirala i Svjetska zdravstvena organizacija. Danas je umjetna oplodnja rutina u liječenju, iako o njoj vrlo rado govore i izvan stručnih krugova.
U Hrvatskoj se na godinu provede oko 6 i pol tisuća postupaka, a prošle se godine zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji rodilo 1100 do 1200 djece, s čime je struka zadovoljna no moglo bi i više prema mišljenju prof. Šimunića. Ono što valja istaknuti je da u ovom području Hrvatska nimalo ne zaostaje za svjetskim standardima. 

Osvrnuo se i na važeći Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji kojeg smatra dobrim i kojeg ne bi trebalo puno mijenjati nego samo dopuniti 'činjenicama i terminologijom koje nalažu europske direktive' te u njega uvrstiti i nove tehnologije kojima se danas liječi neplodnost. Prema postojećem Zakonu, kod nas par kao u rijetko kojoj zemlji, može birati na temelju razgovora sa stručnjakom kojim smjerom će krenuti njihov postupak. Ograničavanje oplodnje jajnih stanica opet izaziva nezadovoljstvo, iako je brojka s tri podignuta na 12. Kada se govori o brojčanom ograničenju na umu treba imati i dobrobit pacijentice, ističe prof. Šimunić te dodaje da je s tog aspekta dobro spriječiti hiperstimulaciju jajnih stanica jer osim uspješnosti važna je i sigurnost i zdravlje pacijentice, pa smatra da bi bilo bolje povisiti kvalitetu postupka nego broj oplodnji.

Iako je Zakonom regulirano u Hrvatskoj ne postoje banke sjemena i jajašaca što je veliki nedostatak jer su tako pacijenti prisiljeni odlaziti na skupo liječenje u inozemstvo. Jedan od razloga je, smatra prof. Šimunić, i taj što smo odabrali neanonimnost darovatelja, pa mnogi koji bi i htjeli biti donori odustaju. Rješenje bi moglo biti uvoz sjemene i jajnih stanica te liberalizacija pravila darivanja.

Umjetna oplodnja odnosno izvantjelesna oplodnja, kako je draže reći prof. Šimuniću, zadnja je stuba u liječenju neplodnosti kojom se mnogim parovima mijenja život na bolje.

 

Izvor: HRT

Sva prava pridržana © www.radioljubuski.ba 2017. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!