Koja su očekivanja od obrazovne reforme?

Koja su očekivanja od obrazovne reforme?

Nakon 28 godina nova nastavna godina donosi reformu školstva u Hrvatskoj. Za sada eksperimentalnu u 74 škole. Što će se promijeniti u tim školama i što to znači za ostale škole, koliko su učitelji spremni za promjene?

Uz ministricu obrazovanja Blaženku Divjak u programu HRT-a gostovali su predstavnici ravnatelja, učitelja, učenika i nakladnika.

Ministrica je rekla da ima političku potporu za provedbu kurikularne reforme. Ona je u nacionalnom planu reformi, iza nje stoji cijela Vlada. Sredstva koja su Ministarstvu na raspolaganju dostatna su, ali bilo bi bolje da su veća. Dio novca - 150 milijuna kuna - iz fondova je Europske unije, rekla je ministrica.

Izrazila je zadovoljstvo eksperimentalnom fazom te naglasila kako "eksperimentalno" znači nešto što ne može biti savršeno. Ova nam faza služi da vidimo kako sve ono što se može u teoriji zamisliti u praksi funkcionira. Iz toga ćemo nešto naučiti i sve zajedno pripremiti da možemo iduće godine u frontalnoj izvedbi biti bolji, izjavila je ministrica. Očekuje da će 80 posto udžbenika sutra biti u školama, a ostatak do kraja tjedna.

Na pitanje o spremnosti učitelja, ministrica je rekla kako su oni samim pristankom da budu dionici eksperimentalne faze pristali biti dio jednog programa u kojem se od njih očekuje ne samo rad prema recepturi nego i sukreiranje programa. Svi su oni prošli 153 dana edukacije, pripremljeni su materijali za njih, dodala je ministrica.

Učenike je u emisiji predstavljala Maja Roglić, učenica 15. zagrebačke gimnazije. Ona nedostatak vidi u manjku informacija. Kada čitate na internetu eksperimentalni program, možete vidjeti samo neke generičke podatke, pojmove kao što su kritičko razmišljanje, personaliziranje obrazovanja, uvođenje tehnologija. Sve te stvari zvuče dosta dobro, ali nitko u javnosti ne zna kako će to u provedbi izgledati. Treba početi s nekakvom promjenom i dobro je da smo počeli, a vidjet ćemo kako će se sve to provesti, izjavila je Maja Roglić.

Vedrana Elez, ravnateljica Osnovne škole "Ivan Gundulić" iz Dubrovnika iznimno je zadovoljna što su dio kurikularne reforme. Naši učitelji prepoznali su da eksperimentalna reforma donosi samo napredak. Imaju snage, kapaciteta, profesionalni su i odgovorni i odlučili su da žele biti izravni  sudionici provedbe "Škole za život", izjavila je Elez. Istaknula je kako ovo smatraju nagradom i nastavkom svega onoga što već godinama provode u školi. 

Slađana Srkoč, ravnateljica Srednje škole Delnice, izjavila je kako su u eksperimentalnom programu "Škola za život" vidjeli šansu za jednu malu školu koja se suočava s problemom sve manjeg broja učenika. Mladi odlaze iz Gorskog kotara u veće gradove koji im pružaju puno više mogućnosti. Male škole moraju i trebaju pružiti jednako kvalitetno obrazovanje kao škole u većim gradovima, smatra Srkoč. Uvjerena je u uspjeh reforme. Promjene su nužne i svaki pokušaj je dobrodošao. Upravo će se u ovih godinu dana vidjeti što je pozitivno, što negativno, odnosno što treba promijeniti i nadograditi, ali mislim da smo pozitivni i da ćemo zajedničkim snagama u tome uspjeti, naglasila je.

Direktor nakladničke kuće Alfa Miro Petrić opovrgnuo je neke glasine da nakladnici ne prihvaćaju reformu. Pojedini nakladnici imali su više primjedbi na brzinu i komunikaciju s Ministarstvom pa se to činilo kao da pružaju otpor, rekao je Petrić.

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, istaknula je kako je bitno da nastavno osoblje bude obrazovano za rad s djecom s invaliditetom i teškoćama u razvoju, ali isto tako da se educira o ljudskim pravima i specifičnostima tih skupina djece. Kao pravobraniteljstvo sve ćemo pratiti i rezimirati za kojih mjesec dana. U ovom trenutku smo zadovoljni, izjavila je pravobraniteljica.

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, istaknula je da su promjene nužne i da nije bitno tko ih provodi. Za reformu je važno kako se ona provodi i za koga, koji su ciljevi. Napomenula je da je bitno dati što više autonomije školama. Podsjetila je kako "Škola za život" nije identična cjelovitoj kurikularnoj reformi u kojoj je ona sudjelovala (u vrijeme kad ju je vodio Boris Jokić). Dosta je toga planirano što sada nije realizirano i nadam se da će i drugi segmenti koji sada nisu u fokusu biti uskoro razrađeni, dodala je.

Profesor informatike u zagrebačkoj 15. gimnaziji Nikola Dmitrović smatra da će na kraju sve ovisiti o tome kakvi su ljudi u sustavu i kako će oni provoditi sva ta kritička razmišljanja, kako će prenositi djeci znanja - to će biti ono što će biti važno.

Rad učitelja treba se valorizirati, svi učitelji zaslužuju veće plaće, izjavila je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Logičnim smatra da onima koji će raditi više bude plaćen prekovremeni rad. No, kaže, otvara se pitanje hoće li biti plaćeni svi učitelji i nastavnici koji sudjeluju u eksperimentalnoj fazi ili samo koordinatori. Istaknula je i da se parcijalnim nagrađivanjem uvodi novo nezadovoljstvo u zbornicama.

Izvor: HRT

na vrh članka