Konačni poslovni krah Uljanik grupe: otkazane narudžbe za devet brodova, kupci će jamstva i kamate naplatiti od - države!

Konačni poslovni krah Uljanik grupe: otkazane narudžbe za devet brodova, kupci će jamstva i kamate naplatiti od - države!

Norveška kompanija SIEM SHIPPING Inc otkazala je 1. rujna "Uljaniku" ugovore o kupnji četiri broda, a javnost je o tome obavještena u ponedjeljak preko Zagrebačke burze.

U šturom priopćenju se navodi kako zbog nemogućnosti Uljanika da isporuči brodove sukladno odredbama iz Ugovora o gradnji brodova za prijevoz automobila i kamiona - Uljanikove gradnje 514, 515, 524 i 525 - "kupac je 1. rujna 2018. jednostrano raskinuo ugovor o gradnji broda, te ugovor više nije obvezujući za ugovorne strane".

Sve aktivnosti na novogradnjama 524 i 525 su još ranije obustavljene na zahtjev kupca, te fizička proizvodnja brodova nije ni započela.

Raspad sustava

Ako znamo da je Danko Končar, vlasnik tvrtke Kermas Energy, službenog (potencijalnog) strateškog partnera "Uljanik grupe", još u svibnju ove godine u intervjuu "Poslovnom dnevniku" kazao kako je od 17 brodova u knjizi narudžbe "Uljanika" njih već pet bilo otkazao, tada računica pokazuje kako je u knjizi narudžbe ostalo tek šest brodova koji se trenutno grade ili se još nisu počeli graditi.

Naime, u međuvremenu je jedan brod službeno otkazan, a jedan je isporučen, pa kad je tome pridoda ova nova četiri otkazana, knjiga spada ne šest brodova, od čega su njih tri ili četiri u gradnji.

No, koliko god otkazivanje ova četiri broda u stvari označava konačni poslovni krah Uljanik grupe, toliko je, paradoksalno, dobra vijest u tome da će troškovi za brodogradilište i državu biti vjerojatno manji nego da su se sva četiri broda u cijelosti izgradila. Jer, svaki od tih brodova je bio ugovaran tako da se u Vladinim službenim dokumentima prilikom izdavanja jamstava navodilo kako će profit po brodu biti od 400 tisuća do 500 tisuća eura, a ispostavilo se kako je po brodu bilo oko 100 milijuna kuna gubitaka prosječno. Brodogradilište će, naime, otkazivanjem tih ugovora manje izgubiti, a država će manje platiti na ime aktiviranja jamstava za brod koji nije izgrađen, nego za izgrađeni brod.

Faze izgrađenosti

No, krenimo redom...

Brodogradilište 3. maj je 19. svibnja 2018. u 14 sati s navoza u more porinulo novogradnju 514 - "Siem Ashanti", brod za prijevoz automobila i kamiona za transport 7000 vozila. To znači da je danas taj brod u fazi u kojoj je oko 80 posto izgrađen, dok je novogradnja 515 bila u samom početku gradnje, u fazi rezanja limova, ako je uopće došla i do te faze. Ostale dvije novogradnje nisu ni započete. Sukladno Vladinoj odluci za izdavanje jamstava iz 2014., svaki od prva dva broda, 514 i 515, vrijedio je 46 milijuna eura, a država je jamčila za 80 posto te vrijednosti, odnosno za 36,8 milijuna eura za svaki. No, kako je prvi brod u fazi oko 80 posto izgrađenosti, to znači da kupac može aktivirati jamstva kod banke i dobiti automatski taj novac od nje (jer "Uljanik" nema novca), a banka može odlučiti hoće li aktivirati svoja jamstva i naplatiti se od države ili će vlasnički preuzeti brod i pokušati ga prodati konkurenciji ili napraviti neki drugi poslovni sporazum sa drugim kupcima.

Ako banka odluči aktivirati državna jamstva to znači da bi u ovoj fazi to državu, prema gruboj računici, koštalo za brod 514 oko 37 milijuna eura. No, treba znati da ako banka aktivira ta jamstva, onda brod ostaje u vlasništvu "Uljanik grupi", pa i ona može naknadno sklopiti posao s nekim konkurentskim kupcem i prodati mu ga u ovoj fazi ili dovršiti brod i onda ga prodati. Kako je brod u početku bio potcjenjen, onda bi se tu moglo na kraju makar završiti na nuli ili u blagom minusu. Naravno, kada se u sve računaju i kamate, onda će određeni minus vjerojatno biti značajan.

Mogućnost nadoknade

Kada je u pitanju brod 515, on se tek počeo graditi. Ako pretpostavimo da je kupac dao prvu avansnu ratu od 20 posto, onda to znači da može aktivirati od banke, a banka od države, oko 4,6 milijuna eura troškova. U slučaju brodova koji uopće nisu započeti s gradnjom, 524 i 525, kupac je u startu "Uljaniku" vjerojatno uplatio 10 do 20 posto avansa (uobičajen iznos), a kako su ti brodovi ugovorno vrijedili 53,1 milijun eura pojedinačno (uz jamstvo na 80 posto vrijednosti broda), to je pet do deset milijuna eura. Kupac od banke, a banka od države može odmah naplatiti taj novac, s kamatama.

Zbog toga se kupcu i ne žuri otkazivati te brodove, jer na ime uplaćenih avansnih sredstava ima vjerojatno lijepu kamaticu od minimalno pet posto. Dakle, država će kod ova četiri otkazana broda prilikom možebitne aktivacije jamstava biti oko 52 do 57 milijuna eura u minusu (gruba računica), a s kamatama i preko 65 milijuna eura, ali će naknadno možda moći, prilikom prodaje broda 514, nadoknaditi dio tog novca.

Izvor: Slobodna Dalmacija

na vrh članka