Njemačka: Dobra za posao, loša za život

Njemačka: Dobra za posao, loša za život

Njemačka je atraktivno mjesto za ulaganja i mjesto koje strancima pruža dobre mogućnosti za posao. Međutim, jedna nova studija pokazuje da se stranci u toj zemlji – ne osjećaju dobro.

 Visoke stanarine, kronični nedostatak mjesta u vrtićima, povećani životni troškovi. To su muke koje ne muče samo Njemce, već i sve one koji iz neke druge zemlje dolaze u Njemačku da rade, obično privremeno (expats). Ali to nije ono što stranci koji dođu u Nemačku vide kao najveći problem. Ono što im najviše smeta jeste ne baš prijateljski odnos Njemaca prema strancima, piše DW.com

To proizlazi iz studije internet-platforme „InterNations“,namenjene onima koji žive i rade u inozemstvu. Pritom zaključci studije nisu novi: i prošlih godina „expati“ su se žalili na manjak gostoljubivosti kod Njemaca. A ovoga puta Njemci su prošli još gore: od 68 zemalja na popisu, Njemačka se našla na 38. mjestu. To je daleko slabiji rezultat nego 2014. kada je Njemačka još držala solidno 12. mesto.

Rasprava o useljavanju pojačava negativni utisak

„Čak 56 posto ispitanih u Njemačkoj tvrde da je teško sprijateljiti se s lokalnim stanovništvom“, kaže za DW direktor platforme „InterNations“ Malte Cek. Na globalnom nivou, 36 posto iseljenika ima problema da uspostavi kontakt s lokalcima. U Njemačkoj je taj procenat osjetno viši. „Teme migracija koja u poslednje vreme vlada javnim diskursom, nije pozitivno utjecala na razvoj situacije“, objašnjava Cek taj negativni trend.

To ne spasava ni dobar imidž Njemačke kada je u pitanju ekonomija. Njemačka je i dalje kao mjesto za rad među globalnim radnim nomadima vrlo cijenjena: radna mjesta su sigurna, socijalni uvjeti dobri, privreda stabilna. „Njemačka je atraktivno odredište za strane radnike“, smatra i Marsel Fračer, direktor Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). On u razgovoru za DW napominje da se tijekom posljednjeg desetljeća svake godine u Njemačku useljavalo po 300.000 građana iz ostalih zemalja EU. Fračer smatra da je Njemačka atraktivna zbog kvalitetnih radnih mjesta i dobrih mogućnosti za dalje obrazovanje, i da će to tako ostati i u budućnosti.

Bez useljavanja nema ekonomskog rasta

A strani stručnjaci su Njemačkoj važni jer, kad su oni u pitanju, u tok zemlji vlada nestašica. Pogotovo ako se uzmu u obzir demografska kretanja, Njemačka bi se morala malo više potruditi oko toga kako da dočekuje i prihvaća strance. Direktor DIW smatra da bez intenzivnog useljavanja iz drugih europskih zemalja tokom posljednjih desetak godina, Njemačka ne bi zabilježila ovakav značajan ekonomski rast.

U tom svjetlu se više tolerancije prema strancima može shvatiti i kao neka vrsta priprema za budućnost. „Oni koji su dobro kvalifikicirani, koji mogu birati gdje će u svijetu pronaći posao, u Njemačku će doći ne samo zbog kvalitetnih radnih mjesta, već samo ako ih ovde dobro prihvate. Trenutno se su ovdje prepreke još uvek previsoke“, zaključuje Fračer.

Pobjednik – Bahrein

Tu bi Njemačka mnogo mogla naučiti od arapske državice Bahreina koji se nalazi na prvom mjestu liste istraživanja „InterNation“. I to zato jer čini sve kako bi se stranci kod njih ugodno osjećali. Slično dobro prošao je i Tajvan. Kad je ta zemlja u pitanju, objašnjava direktor „InterNations“ Cek, prije svega je riječ o visokom kvalitetu života.

Za peto po redu istraživanje ispitano je više od 18.000 poslovnih nomada u 187 zemalja. Pritom veću ulogu igra subjektivna percepcija kvaliteta života, a manje statistički podaci. U Njemačkoj je učestvovalo 1.962 „expata“.

Ove godine po prvi put se na listi kriterijuma našao i element: digitalni život. I u toj kategoriji je Njemačka prošla loše. Za razliku od Estonije, digitalnog raja na sjeveru Evrope koji građanima olakšava svakodnevicu npr. preko potpune digitalizacije birokratskih poslova.

Njemačka se našla tek na 53. mestu kad je u pitanju digitalna svakodnevica. „Samo 29 posto ispitanih smatra da je u Njemačkoj lako doći do brzog internet-priključka“, objašnjava Cek. I do mobilnog telefona je u Njemačkoj teže doći nego drugdje, a to isto važi i za posljednji krik digitalne svakodnevice – digitalno plaćanje. Cek smatra da su sve to stvari koje se mogu lako popraviti, recimo uvođenjem više područja u obilasku gradskih ustanova koja se mogu riješiti i preko interneta. I više državnih stranica na engleskom isto tako ne bi bilo loše. „Mislim da to ne bi smio biti problem“, zaključuje Cek.

Izvor: Dnevnik.ba

na vrh članka