Kardinal Bozanić u Bistrici: Odupirimo se svemu što želi ugušiti nadu u našim srcima

Kardinal Bozanić u Bistrici: Odupirimo se svemu što želi ugušiti nadu u našim srcima

Središnje slavlje tradicionalnoga zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj pod geslom „Pred očima Presvete Djevice…" u prigodi 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija Stepinca i 20. obljetnice njegova proglašenja blaženim predvodio je u nedjelju 9. rujna u Crkvi na otvorenom zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s pomoćnim zagrebačkim biskupima i svećenicima hodočasnicima.

U slavlju je sudjelovalo i oko 1300 mladih iz 63 župe Zagrebačke nadbiskupije koji su ove godine u Mariju Bistricu hodočastili pod geslom „Meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak!" (Fil 1,21).

Obraćajući se sudionicima hodočašća, kardinal Bozanić istaknuo je da u tome svetom zajedništvu osjećaju čvrstu povezanost sa Svetim Ocem u Rimu i sa sveopćom Crkvom. „Pridružimo se papi Franji postojanom molitvom, stavljajući na prvo mjesto njegove nakane, podržavajući ga u svim nastojanjima kojima želi obnoviti lice Crkve koja je sveta, ali to ne znači da je svaki njezin član svet i bezgrešan. Crkva je nažalost i ranjena te krvari zbog svojih grešnih članova. No, svetost Crkve sastoji se u moći posvećivanja što je Bog u njoj čini usprkos ljudskoj grešnosti. Svetost Crkve je izraz Božje ljubavi koju čovjekova bijeda ne može uništiti", istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Tumačeći ulomak pročitanog evanđelja o ozdravljenju čovjeka koji ne čuje i teško govori, kojemu je jedan dio svijeta bio zatvoren zbog bolesti, ali još više od toga trpio je zbog postupnoga isključivanja i gubitka pripadnosti, kardinal Bozanić pojasnio je da onda kada se isključi razgovor i susret s drugima, kada se onemogući komunikacija, gubi se osjećaj pripadnosti.

„Zato današnja Božja riječ poziva da ne budemo zatvoreni Bogu, ali jednako tako da budemo raspoloživi za one koji nam žele reći nešto važno, koji nam žele pomoći; kao i za one koji trebaju našu riječ, da bi se osjetili prihvaćenima. Kao što tjelesne zapreke mogu otežavati komunikaciju i biti opasnost za udaljavanje ljudi od društva i zajedništva, još teže posljedice nastaju onda kada se zatvara duh, kada se odbija susret s drugim čovjekom", upozorio je kardinal. Primijetio je kako živimo u vremenu velikih tehničkih mogućnosti povezivanja među ljudima, ali osjećamo i svu dramu osamljenosti i zatvaranja u sebe kod ljudi današnjice. Sve su izrazitije teškoće u izgradnji zajedništva, uzajamnoga poštivanja i dijeljenja dobra. To se osjeća u obiteljima i među rodbinom, među znancima i prijateljima, u poslovnoj suradnji i u društvu, rekao je.

„Premda posjedujemo izvrsna sredstva povezivanja, nažalost nerijetko prevladava praksa isticanja nekih zatvorenih osobnih iskustava i straha pred izgradnjom dubljih i dugotrajnih odnosa s drugima. Kako je neprimjereno vidjeti za istim stolom u šutnji supružnike, obitelj ili prijatelje, koji su zabavljeni svatko sa svojim sredstvom komuniciranja. Istinsko slušanje i komuniciranje s drugima pravi je dar kojim je čovjeka obdario Bog", istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Kardinal je brojnim okupljenim vjernicima rekao da u svetištu Majke Božje Bistričke, pred likom Bogorodice, pred kojim je Gospodin mnogima otvorio oči, uši i srce, obnavljaju svoju pripadnost i jačaju svoj identitet. 

„Na svijet smo došli po roditeljima. Prepoznajemo vrijednost obitelji i zahvalni smo za otajstvo života koje dobiva svoj dublji smisao po pripadnosti velikoj obitelji Crkve. U njoj se susreću prolaznost i vječnost, jer nam je Krist darovao sebe, da bismo pripadali ne samo zemlji i smrtnosti nego i nebeskoj besmrtnosti. Snagom istoga otajstva obnavljamo pripadnost obitelji svoga naroda i svoje hrvatske domovine", rekao je, istaknuvši kao najsnažniju nositeljicu pripadnosti Majku i zemaljsku i nebesku. U majčinstvu se spajaju sve čežnje i susreti; k njoj se vraćamo i nikada nam nije dovoljno njezine blizine. Najbolnija zemaljska odvojenost jest odvojenost od majčine ljubavi. Tu pripadnost je naša Crkva, kao i naš narod, živjela i prenosila s nadom i pouzdanjem iz kojih je rođeno i ovo zavjetno hodočašće, rekao je kardinal.

Kao jasno uporište pripadnosti istaknuo je blaženog Alojzija Stepinca, rekavši da nema osobe koja je dublje povezala našu crkvenu pripadnost i hrvatski narod.

Osvrnuvši se na događaj proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca prije dvadeset godina 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici, kardinal je rekao da je tada „na izniman način posvjedočena naša pripadnost Kristu, Blaženoj Djevici i istoj svetosti koju je živio blaženi Alojzije Stepinac, dijelili smo i radost i snagu te pripadnosti koja je donijela nove plodove. Oni su do kraja poznati samo Gospodinu, ali smo ih i mi svjesni, osobito po novome naraštaju mladih koji pokazuju da se ne boje očitovati svoju pripadnost Bogu, da cijene svoju pripadnost Crkvi. Hvala obiteljima, očevima i majkama, koji ih usmjeravaju u život, koji se ne ustručavaju založiti za njihov odgoj i obrazovanje na vrednotama kršćanstva".

Istaknuvši da su i ovoga dana donijeli relikvijar blaženoga Alojzija i položili ga ispred oltara, „da bismo cijelomu svijetu, pred očima Bogorodice, rekli da blaženi Alojzije pripada nama te da i mi s njime pripadamo i Crkvi i narodu hrvatskom", kardinal je primijetio kako je lijepo nakon dvadeset godina, usprkos svim napadima i gomilanju neistina, kojima se pokušava poljuljati ta pripadnost, vidjeti mlade koji ponosno ističu svoju vjeru i sebe prepoznaju u svetosti blaženoga Alojzija.

„Pred očima Presvete Bogorodice, danas molimo za vas, dragi mladi vjernici, da spremno odgovorite Gospodinu koji učvršćuje vašu vjeru u život, vjeru da je život dragocjen, da je ljubav nešto veliko i lijepo, da su brak i obitelj bogatstvo čovječanstva, da je dobro vjenčati se i imati djecu, da su duhovna zvanja poseban dar Crkvi i čovječanstvu. Za vas usrdno molimo Gospodina koji vas zove u razna životna zvanja: da se ne bojite prihvatiti roditeljstvo, da se ne zatvorite, kada vas Isus uzme nasamo i progovori vašem srcu, kada vam ponudi da ga slijedite u svećeničkome ili redovničkome zvanju – da ne zanijemite iznenađeni, nego prihvatite taj dar, predajući Njemu svoje nesavršenosti i uzdajući se u njegovu blizinu", rekao je kardinal, pozvavši mlade vjernike da se uključe u pripremni hod za Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati 2020. godine u Zagrebu.

„Pred očima Presvete Bogorodice iznesimo i velike nakane našega naroda i domovine Hrvatske, moleći zagovor svetog Ivana Pavla II., hodočasnika među nama hodočasnicima. Među tim nakanama svakako su: spremnost na prihvaćanje i promicanje otajstva života, čuvanje i zaštita obitelji, odgoj djece i mladih, ljubav prema Hrvatskoj domovini i ostajanje u njoj, prihvaćenje svakog čovjeka", potaknuo je zagrebački nadbiskup, rekavši da da ovo svetište iznova uči „da budemo osjetljivi za potrebe svojih bližnjih i za trpljenja potrebnih, jer nitko nije isključen iz Božje ljubavi. Svaka pak pristranost, koja ljude mjeri ljudskim, a ne Božjim mjerilima, vodi u razdor i pokvarenost".

Vjernicima je poručio da se kao kršćani uvijek trebaju zalagati da i pojedinac i narod ne ostanu bez glasa. I to ne toliko iz nekog političkoga sustava demokracije, nego polazeći od Evanđelja, crkvenoga i društvenog nauka, od istine koju je ostavio blaženi Alojzije. Svako gaženje savjesti i slobode, gušenje glasa čovjeka i naroda duboko se protivi Kristu i čovjekovu pozivu. Ustrajmo u nadi i postojano se odupirimo svemu što želi ugušiti nadu u našim srcima, potaknuo je kardinal, primijetivši da ako se pogledaju „prijetnje koje se i danas nadvijaju nad nas, vidjet ćemo da su one usmjerene upravo protiv uporišta naše pripadnosti: protiv kršćanske vjere i Crkve, protiv obitelji i života, protiv naroda i Domovine".

Kardinal je najavio da će u subotu 20. listopada nedaleko od bistričkoga svetišta, u mjestu Poznanovec, gdje je u tijeku gradnja crkve koja će biti posvećena svetom Ivanu Pavlu II., predvoditi euharistijsko slavlje u zahvalnom spomenu na dvadesetu obljetnicu njegova pohoda, ali i u zahvalnosti za sve što je učinio u ljubavi prema vjernicima i Hrvatskoj.

„Osjećamo da nas je sveti Ivan Pavao II. Kristovom snagom zaštitio, jačao glas naših vapaja i pomogao da susretnemo slobodu i radost u velikim iskušenjima. On je došao ovamo da bi, pred očima Bogorodice, skinuo veo s lika kardinala Alojzija Stepinca, da bi svijetu rekao komu pripadamo svojom vjerom i kulturom, da bi pokazao što je sve vrijedno u našemu srcu, a nas same ohrabrio da tu pripadnost ne zaniječemo, nego idemo tragom Svjedoka vjere, koji je zapečaćen mučeništvom", rekao je zagrebački nadbiskup, potaknuvši na molitvu da s lika blaženog Alojzija bude podignut i zadnji veo.

Ujutro su se hodočasnici okupili na pobožnosti križnoga puta koji su animirali mladi, a prije središnje mise prošli su u zavjetnoj procesiji koju je predvodio kardinal od kapele „Ave Maria" do Crkve na otvorenom.
Svečana misa zahvalnica slavit će se u ponedjeljak 10. rujna u zagrebačkoj katedrali u 19 sati.

MISIJA / IKA 

na vrh članka