Hoćemo li uštedjeti na računima? Istražili smo što će građani dobiti ili izgubiti ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena

Hoćemo li uštedjeti na računima? Istražili smo što će građani dobiti ili izgubiti ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena

Među argumentima za ukidanje pomicanja sata, koje stupa na snagu iduće godine, stalno se navodi i ušteda energije. Što će konkretno hrvatska kućanstva dobiti ukidanjem ljetnog i zimskog računanja vremena, pitali smo Nenada Kurtovića, stručnjaka za energetsko tarifiranje u udruzi "Splitski potrošač".

– Nažalost, gotovo pa ništa. Ako se prijeđe na ljetno računanje vremena, za koje je kod nas većina građana, štedjet ćemo na rasvjeti na koju danas ionako, s obzirom na pametna svjetla, odnosno štedne i LED žarulje, otpada samo jedan posto ukupnog računa za struju. Ako uzmemo u obzir da jedno prosječno dalmatinsko kućanstvo, koje koristi isključivo električnu energiju, potroši 500 kuna struje mjesečno, to znači da će ukidanjem pomicanja sata uštedjeti pet kuna na mjesec ili ukupno 60 kuna godišnje. To je, priznat ćete, minorna ušteda. Što se tiče grijanja ili hlađenja, tu nikakve uštede nema – potrošač će grijati ili hladiti prostor ovisno o vremenskim prilikama i o tomu koliko je aktivan, odnosno koliko boravi u kući – objašnjava Kurtović.

Povijesni pregled

On preferira zimsko računanje vremena koje je, prema njegovu mišljenju, bazično, prirodno i, samim time, više usklađeno s biološkim ritmom čovjeka.

– Kad je prvi put u Hrvatskoj uvedeno pomicanje sata, 1983. godine, radio sam u Hrvatskoj elektroprivredi, tako da znam da ni u to vrijeme nije bilo nekih ozbiljnijih studija o uštedama energije u kućanstvu. Pomicanje kazaljki tada je još i imalo nekog smisla, nama je ranojutarnje svjetlo bilo značajno jer smo drugačije živjeli – u šest sati smo počinjali raditi, u 14 sati smo već bili doma, a u 22 sata u krevetu... Po 12 sati imali smo jeftinu i skupu struju, i to jeftinu i od 14 do 17 sati poslijepodne, a tada je, osim toga, bila na snazi i takozvana sezonska cijena električne energije, koja je ljeti bila 50 posto jeftinija nego zimi – prisjeća se Kurtović.

Prema podacima kojima naš sugovornik raspolaže, potrošnja po kućanstvu se u zadnjih nekoliko godina uvelike smanjila s 3100 kWh u 2011. godini na 2800 kWh godišnjeg utroška u 2017., ali ne zahvaljujući pomicanju sata, nego zbog sasvim drugih razloga.

– Naime, sukladno statističkim podacima, 2017. godine imali smo tri posto više kućanstava registriranih u HEP ODS-u nego šest godina ranije, kad se radio popis stanovništva. Iznenadio je, međutim, podatak da taj uvećani broj kućanstava troši čak 4,5 posto struje manje nego što su kućanstva trošila 2011. godine. Razlog tomu ležao je u činjenici da smo 2011. godine imali 176.000 stanovnika više nego na kraju 2017. godine, a ako znamo da je godišnja potrošnja po stanovniku 1500 kWh, eto onda i glavnog odgovora zašto se sada troši manje – govori Kurtović.

Energetska efikasnost

Uz taj pad broja stanovnika, uštedama u potrošnji električne energije u kućanstvima pridonijele su, prema mišljenju našeg sugovornika, još dvije stavke – prelazak dijela potrošača na prirodni plin i veća energetska efikasnost (učinkovitiji kućanski uređaji, pametna rasvjeta, bolja izolacija)...

– Kao što ni pomicanje sata nije donijelo korist u pogledu uštede energije, jer za to nikad nisu prezentirani dokazi, tako ni njegovim ukidanjem građani neće profitirati u smislu manje potrošnje. Pet kuna mjesečno zbilja je zanemarivo – ističe naš sugovornik.

Anketa HGK: Većina za ljetno računanje vremena

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) izvijestili su prije neki dan kako se u anketi, koju su oni proveli, gotovo 90 posto poduzetnika izjasnilo za ukidanje pomicanja sata, dok se 60 posto ispitanika odlučilo za ljetno računanje vremena.

Komora je, naime, prateći inicijativu o ukidanju pomicanja sata, o kojoj se već nekoliko mjeseci intenzivno raspravlja, provela anketu među svojim članicama kako bi utvrdila što gospodarstvenici misle o toj temi. Na pitanje o tome kakvo je njihovo iskustvo s pomicanjem sata, od 567 sudionika u anketi, njih čak 84 posto odgovorilo je – negativno ili vrlo negativno.

Piše Linda Perić/PSD

Foto ilustracija/HANZA MEDIA

na vrh članka