Ruža Tomašić nakon usvajanja njezinog izvješća u EP-u: ‘Iznimno važan dokument i imat će velik utjecaj na budućnost cjelokupnog ribarstva’

Ruža Tomašić nakon usvajanja njezinog izvješća u EP-u: ‘Iznimno važan dokument i imat će velik utjecaj na budućnost cjelokupnog ribarstva’

“Bilo je potrebno jako puno lobiranja. Naime, četiri kluba zastupnika (ALDE, GREENS, GUE i većina S&D) protivila su se mojem prijedlogu i podržavala su prijedlog EK o uvođenju kvota.

Na početku je bilo potrebno usuglasiti stavove naše Vlade i ribarskog sektora s talijanskim. Kada smo postigli kompromis, lobirali smo s ostalim grupama, a posebno sa zastupnicima s Mediterana. Posebno je bilo teško jer je EK pokušavao progurati svoje prijedloge preko amandmana nekolicine zastupnika EP-a”, kaže hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić u razgovoru za Večernji list povodom usvajanja njezinog izvješća u Europskom parlamentu o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

“Višegodišnji plan iznimno je važan dokument i imat će velik utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Smatram da je prijedlog EK opasan. Prema procjenama, plivaričarska flota, riboprerađivačka industrija i uzgoj tuna osiguravaju više od deset tisuća radnih mjesta. Posljedica uvođenja kvota dovela bi do propasti domaćih poduzeća. Također, povećao bi se uvoz ribe iz drugih zemalja, odnosno poskupio bi cijeli proces proizvodnje. Hrvatska ribarska flota trenutačno ima ulov oko 60 tisuća tona srdele i inćuna na godinu. U prijedlogu Višegodišnjeg plana EK predlaže ograničenje ukupnog ulova na Jadranu za 50-60 posto. Ukupan ulov sitne plave ribe na godinu u Jadranskom moru je više od sto tisuća tona”, ističe Ruža Tomašić za Večernji list.

Podsjetimo, Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

“Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis”, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Video sadržaj

na vrh članka