Nikola Kuzmičić u Kaninoj Autoškoli za kršćane: Živimo u vremenima kada ljudi ne podnose zdrava nauka

Nikola Kuzmičić u Kaninoj Autoškoli za kršćane: Živimo u vremenima kada ljudi ne podnose zdrava nauka

Suvremeni čovjek teško danas izmiče boljkama suvremenoga doba koje možda takvima i ne doživljava. Koliko smo danas u raljama konzumerizma, koliko robujemo tehnologiji, internetu, koliko su naši mladi posvećeni ekranima i pospani umjesto aktivni u društvenom životu pita se već u uvodniku novoga broja Kane glavna urednica, Maja Petranović, najavljujući ujedno neke od tema koje otvara lipanjski broj kršćanske obiteljske revije. Tom se središnjem motivu atraktivno prilagodila i naslovnica časopisa, s notom tehnologije i čovjeka.

Josip Grbac u tom kontekstu promišlja je li ona budna politička i društvena svijest mladih ljudi iz 60-ih godina prošloga stoljeća danas donekle zamrla, a sve se više bezrezervno prihvaćaju zakonitosti koje nude društvene mreže i konzumerizam velikih kompanija. Na tom tragu Ivana Brstilo Lovrić piše kako se u radu nedjeljom otkriva tragičnost potrošačkog spektakla, a Rafael Rimić donosi zanimljive rezultate o ovisnosti o internetu. 

Sveučilišni kapelan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Odilon Singbo piše pak o drugoj strani tehnologije koja nas okružuje – robotima. Čovjek može prestati biti „normalan“ čovjek da bi postao nešto drugo, a robot to ne može, jer je programiran da bude robot, piše Odilon. Međutim, o tome što jest, a što nije normalno zanimljivo piše psihijatar Dalibor Karlović u svojoj prvoj kolumni „Liječnik i duša“. 

Novi broj Kane ne zaboravlja, dakako, na duhovnu dimenziju u nama i oko nas. Potrebno je posvijestiti da bez vjere u Boga nema pravednog napretka, naglašava pater Bono Zvonimir Šagi u svojoj kolumni. Josip Sanko Rabar ističe pak da je „religija tek oaza u pustinji novovjekovne tehnike“, osvrčući se pritom na temu novovjekovne znanosti. Da treba biti čovjek jedan prema drugome i odnositi se s puno blagosti upućuje nas sestra Veronika, dok o uvijek zanimljivoj temi razlika između muškaraca i žena, ali s naglaskom na blagoslov u razlikama, piše Jasna Ćurković Nimac. 

U ovaj niz tema sjajno se uklapa još jedna novost koju donosi lipanjski broj Kane, a to je rubrika Iz pastoralne prakse, za koju je prvi tekst napisao Jeronim Ban, župnik na otoku Šipanu i bolnički kapelan, opisavši tračak pastoralnog iskustva i predanja jednog dušobrižnika.
Na Kaninim će stranicama čitatelj naići i na vrlo zanimljivo pitanje: je li Isus Krist populist? Postavlja ga Darko Tepert i nudi vrlo sadržajan i zanimljiv odgovor.

U svibnju je preminuo Jean Vanier, veliki humanist, duhovni pisac, kojem je u ovom broju Kane posvećen teološki osvrt Martine Vuk i tekst „Nevidljivi čovjek“ koji potpisuje Stjepan Lice. Aktualnom trenutku posvećena je i kolumna Stjepana Balobana, Svetost blaženoga Alojzija Stepinca, u kojoj autor navodi kako je zbog „zdravog sjećanja“ važno ponavljati činjenice te obrazlaže zašto je svetost iznad politike i nacionalnih interesa, kao i iznad ekumenizma. 

Tko se prepusti čitanju Kane, zasigurno neće preskočiti ni Obiteljski savjetnik u kojem sociolog Damir Miloš piše o socijalizaciji djece kroz obitelj, rubriku Brojni, ali svi naši koja redovito opisuje radost i prilike s kojima se nose višečlane obitelji te rubriku Vama djeco, kojoj je također obitelj uvijek u središtu. Raznolikosti Kane doprinose i Političke teme, Laik u teologiji, Ekumenizam, Nebo nad nama i druge, uvijek zanimljive i vrijedne rubrike.

I kako u Kaninoj Autoškoli za kršćane piše Nikola Kuzmičić da već živimo u takvim vremenima kada ljudi ne podnose zdrava nauka, nego po vlastitim požudama nagomilavaju učitelje kako im godi ušima ˗ nadahnuta Božja Riječ poziva nas da budemo drukčiji. Uz čitanje Kane na korak ste bliže toj avangardi u današnjem svijetu, čovjeku puna srca.

Misija / Tihana Pšenko Miloš

na vrh članka