Velika potreba za ICT stručnjacima u Hrvatskoj

Velika potreba za ICT stručnjacima u Hrvatskoj

Hrvatska je 20. među 28 članica Europske unije prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva. Najbolje ocjene dobili smo za pamet, naime osmi smo prema udjelu diplomiranih  ICT stručnjaka, međutim debelo zaostajemo s infrastrukturom, pokrivenost ultrabrzom širokopojasnom mrežom nam je samo 39 posto, prosjek Unije je 60. Čak petina Hrvata uopće nije online.

O ovoj se temi razgovaralo u emisiji "Tema dana" s Hrvojem Balenom,  dopredsjednikom HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i Bernardom Gršićem, državnim tajnikom u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo.

- 2017. godine smo bili po ovome indeksu na 24. mjestu, prošle godine smo bili na 22. mjestu, a ove godine smo na 20. To je porast za Hrvatsku i osobito veseli što se to događa u zadnje dvije godine u mandatu ove Vlade koja je posvetila puno pažnje digitalizaciji, rekao je Gršić i dodao kako ne možemo biti zadovoljni zato što ima još puno toga za obaviti.

Naglasio je kako smo napredovali u području upotrebe internetskih usluga i u području usluga javne uprave.

Balen je rekao kako ove brojke treba gledati kao relativne i apsolutne. Kada gledamo kao relativnu brojku, Hrvatska spada u prvih sedam zemalja EU po udjelu diplomiranih na području ICT-a i ta brojka neprestano raste.

- Potreba tržišta je puno veća i morat ćemo dovoditi ljude iz vana. Moramo internacionalizirati naše obrazovanje kako bi mladi ljudi došli u Hrvatsku studirati, a samim time i ostati u njoj raditi, rekao je Balen.

- Istraživanje je pokazalo da ICT stručnjaci u Hrvatskoj imaju najmanje potrebe za odlazak, zato što je omjer života i posla na jako visokoj razini. Plaće su konkurentne, ali ono što nas muči su nameti, istaknuo je.

Gršić je naglasio kako je Vlada donijela dva programa za razvoj pristupne i agregacijske mreže te kako će se njihovi rezultati vidjeti kroz godinu-dvije i kako će time, ona područja koja nisu komercijalno interesantna telekom operaterima, dobiti širokopojasni pristup, odnosno mreže najvećih brzina.

- Tu još ima puno posla, zato što se radi o izgradnji infrastrukture i to nosi izazove u samoj realizaciji, rekao je.

Postoji rizik da ne iskoristimo 250 milijuna eura koji su nam odobreni za razvoj ultra brze širokopojasne mreže i to je Hrvatskoj upozorenje da se još više posveti ovom problemu. Imamo rok do 2023. godine.

Balen je istaknuo kako se mladi u Hrvatskoj koriste internetom jednako kao i ostali mladi u EU, ali ono što zabrinjava nije informatička pismenost, već informacijska pismenost.

Gršić je rekao kako se puno radi na digitalizaciji javne uprave i kako postoji niz projekata.

- Radi se o preko 40 projekata, vrijednosti veće od milijardu kuna i njihovi rezultati će se vidjeti za dvije do tri godine, naglasio je.

Izvor: HRT

na vrh članka