Bombaški napadi kabulska su svakodnevica

Bombaški napadi kabulska su svakodnevica

Koliko je u Afganistanu i dalje opasno, potvrđuje i vijest da je samo danas u bombaškima napadima u Kabulu i tri afganistanske provincije poginulo više od 50 ljudi. Najnoviji porast nasilja u toj zemlji događa se uoči novog kruga pregovora Sjedinjenih Država i talibana, koji bi se do kraja tjedna trebao održati u Kataru.



Bombaški napadi kabulska su svakodnevica. Napadač može biti bilo tko, a prerušeni neprijatelj koji je spreman umrijeti jednako je opasan i za civile i za strane vojnike. Lani je u Afganistanu poginulo gotovo 4 tisuće civila. Očevidac bombaškog napada, Abdul Saboor, ističe kako su meta bili stranci. Bio je to strašan napad, prvi sam put to doživio, dodaje Saboor.  

Talibani su se pokazali žilavim protivnikom i postupno zauzimaju sve veći teritorij. Vlasti u Kabulu kontroliraju uglavnom velike gradove, malo više od polovine zemlje, talibani 15-ak posto, dok u ostatku traju neprestani sukobi. Profesor Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ističe opasnost takvog sukoba i da je takav život svakodnevni rizik.

 - Ako mogu nekome nanijeti žrtvu, oni će to pokušati, čisto da javna sigurnost nije osigurana, da međunarodne snage ne mogu u potpunosti pomoći domaćim snagama sigurnosti, i oni biraju metu koju mogu dohvatit, smatra Mikac. 

U Afganistanu rat neprekidno traje već četiri desetljeća, na njemu su velike sile lomile zube. Najprije Britanci sredinom XIX. stoljeća, kad se od 20 000 njihovih vojnika iz Kabula vratio samo jedan. Sovjeti su ušli 1979. i ostali 10 godina te izgubili oko 15 000 vojnika. Amerikanci su u to vrijeme naoružavali mudžahedine, a njih će na kraju poraziti talibani. 

Zbog odbijanja afganistanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena, Amerika 2001. ulazi u tu zemlju i započinje 18-godišnji rat - najdulji u njezinoj povijesti.  Donald Trump, predsjednik SAD-a, ističe kako su u Afganistanu kako bi očuvali mir.

- Mi smo ondje policajci, ne ratujemo. Kad bih htio ratovati u Afganistanu i pobijediti, mogao bih to učiniti za tjedan dana, ali ne želim ubiti 10 milijuna ljudi.

Dosad je poginulo 3500 koalicijskih vojnika i 60 tisuća afganistanskih. Od 2015. NATO je sveo svoje postrojbe na samo 20-ak tisuća vojnika. Zamisao je bila da NATO savjetuje, a da se afganistanska vojska bori protiv talibana. No pokazalo se da je demoralizirana, nedisciplinirana i, općenito, nesposobna. 

- Ovaj sukob je jedino moguće zaustaviti pregovorima, jer da ga je dosad bilo moguće pobijediti na bojnom polju, netko bi to do sada i ostvario, smatra Robert Mikac. Amerikanci su shvatili da je rat izgubljen pa s talibanima pregovaraju u Dohi, ali koliko su talibani žilavi borci, toliko su i tvrdi pregovarači.

Suhail Shaheen, talibanski glasnogovornik smatra kako postoji moralna obveza i kolektivni zahtjev za obje strane. - Smanjenje broja civilnih žrtava i povlačenje svih stranih snaga iz Afganistana, dodaje Shaheen.

S aktualnom vladom ne žele pregovarati jer je smatraju američkom marionetom. Za povlačenje svojih snaga, SAD traži čvrsto jamstvo da ta zemlja više nikada neće postati baza za teroriste.

Hrt.hr

na vrh članka