Kujundžićeva rugalica: “Krešo, dođu u Dubravu da ti postavimo dijagnozu”

Kujundžićeva rugalica: “Krešo, dođu u Dubravu da ti postavimo dijagnozu”

Saborska rasprava o prijedlogu opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića završila je u četvrtak nešto poslije ponoći, nakon što je osam sati oporba napadala Kujundžića zbog neodrživog stanja u zdravstvenom sustavu, a branila ga je parlamentarna većina i sam premijer Andrej Plenković koji je poručio da će Kujundžić ostati ministar u njegovoj Vladi.

Davor Vlaović (HSS) upozorio je da zdravstveni sustav nije održiv i jednako dostupan u svim dijelovima Hrvatske. Opstanak takvog sustava, istaknuo je, spašava od kolapsa jedino medicinsko osoblje svojim iznimnim trudom i zalaganjem. Nedopustivim je ocijenio da se štedi čak i na odorama koje osoblje ponekad samo mora kupovati.

U raspravi u kojoj je oporba prozivala ministra zdravstva zbog izostanka reformi, na trenutke je zaiskrilo između Kujundžića i oporbenih zastupnika kojima on nije ostao dužan.

Uzvraćajući na kritike bivšeg ministra rada u SDP-ovoj vladi Miranda Mrsića koji ga je nazvao političkom kukavicom, Kujundžić ga je upitao je li mu supruga podmirila porezni dug državi. Mrsić je odgovorio da njegova obitelj državi nije ostala dužna ni kune, a Kujundžiću poručio da ga se premijer Andrej Plenković odrekao u trenutku kada nije prihvatio dodatak kolektivnom ugovoru koji je Kujundžić parafirao. Mrsić je ustvrdio i da ministar zdravstva zapravo ne uživa Plenkovićevo povjerenje, ali ga je premijer danas u Saboru branio da bi sačuvao stabilnost Vlade uoči izbora.

Kujundžić je ušao u polemiku i s Ankom Mrak-Taritaš (Glas) koja ga je okarakterizirala kao osobu koja ne bi mogla voditi ni kućni savjet. Uzvratio joj je kako je bolje da kuće ne spominje, aludirajući na preplaćenost obnove poplavljenih kuća u Gunji u vrijeme njezina ministarskog mandata.

HSS-ova Krešu Beljaka, Kujundžić je pak pozvao da dođe u Kliničku bolnicu Dubrava, jer mu u Saboru ne smije postavljati dijagnozu i to nakon što mu je Beljak rekao da bi “želio biti najveći vitez još od kralja Tomislava”.

Damjan Vucelić (Živi zid) ustvrdio je da je ministar Kujundžić tihi grobar hrvatskog zdravstva koje zapravo vodi u privatizaciju pa će se moći liječiti samo oni koji budu za to imali novca.

Prethodno, tijekom rasprave, Kujundžića je branio premijer Plenković poručivši kako on “predano radi na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite” te će ostati ministar u njegovoj Vladi.

Oporbeni prijedlog za opozivom ministra zdravstva inicirao je Most uz potporu 32 saborska zastupnika, a o povjerenju Kujundžiću Sabor bi trebao glasovati u petak.

Nastavak rasprave o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
Hrvatski sabor nastavlja u četvrtak zasjedanje raspravom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća​ granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.

U Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prihvaćeni su zahtjevi Građanske inicijative “67 je previše” o vraćanju dobne granice​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života, za što je prikupljeno više od 700 tisuća potpisa građana.

Uvažavajući volju hrvatskih građana, odnosno činjenicu da je nesporno prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada je predložila zakonske izmjene kojima bi se u cijelosti preuzeli zahtjevi Građanske inicijative “67 je previše“.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što bi po važećem zakonu bili uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine bi se penalizirale 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da bi maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznositi 12 posto, dok je u važećem zakonu propisana najveća penalizacija od 18 posto.

Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Izvor: Maxportal.hr

na vrh članka