Erdogan traži veću potporu, EU obećao analizu provedbe sporazuma o migrantima

Erdogan traži veću potporu, EU obećao analizu provedbe sporazuma o migrantima

Zbog nove migrantske krize u Bruxelles je na sastanku s europskim čelnicima bio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. 


Erdogan je zatražio veću potporu od NATO-a i Europske unije u vezi s ratom u Siriji i izbjeglicama koje je Turska primila iz te zemlje, dok je EU obećao analizu provedbe sporazuma s Ankarom o migrantima.

- Očekujemo konkretnu potporu od svih naših saveznika u borbi koju Turska vodi sama. NATO se sada nalazi u kritičnoj fazi u kojoj mora pokazati potporu, izjavio je Erdogan nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Nakon sastanka sa Stoltenbergom, Erdogan se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Turska, koja je primila oko 3,7 milijuna sirijskih izbjeglica, želi od Europske unije dobiti potporu za vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije. To je jedini preostali dio Sirije pod kontrolom pobunjenika, koje podupire Turska a sirijski režim uz potporu Rusije nastoji vratiti pod svoju kontrolu i taj dio zemlje. 

- Kriza u Siriji, sa svojim sigurnosnim i humanitarnim aspektom, prijetnja je za našu regiju i za cijelu Europu. Nijedna europska zemlja nema luksuz ostati ravnodušna, rekao je Erdogan.

Europska unija želi pod svaku cijenu izbjeći ponavljanje situacije iz 2015. godine kada je preko milijun ljudi s Bliskog istoka stiglo u Europu preko Turske. EU je s Turskom 2016. zaključila sporazum po kojem se Turska obvezala da će zadržati izbjeglice na svom tlu, a zauzvrat je Unija obećala 6 milijardi eura za zbrinjavanje migranata i izbjeglica.

Do sada je isplaćeno oko polovice toga iznosa, a za nastavak financijske potpore EU traži od Ankare da prestane poticati izbjeglice na ilegalne prelaske u Europu.

Predsjednik Europskog vijeća Michel rekao je nakon sastanka s Erdoganom da je dogovoreno da visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu sa svojim timovima analiziraju provedbu dogovora EU-Turska o migrantima iz 2016. godine i osiguraju da obje strane na isti način tumače taj sporazum.

Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla da između EU-a i Turske postoje razlike u pogledima na situaciju, ali da je razgovor bio otvoren i konstruktivan.

- Migranti trebaju potporu, Grčka treba potporu i Turska treba potporu, rekla je Von der Leyen, dodajući da sporazum iz 2016. i dalje vrijedi.

- Danas smo razgovarali kako provesti ono što nije provedeno. Moramo doći do zajedničke definicije onoga što nedostaje, onoga što je provedeno i onda provesti elemente koji nedostaju. Jasno smo izrazili predsjedniku Erdoganu našu odlučnost da napredujemo po tim pitanjima, pod uvjetom da je to recipročno. Danas smo imali dobru početnu poziciju u procesu čiji je cilj prije svega perspektiva za migrante i stabilnost regije, rekla je predsjednica Komisije.

Predsjednik Europskog vijeća Michel ocijenio je susret s Erdoganom važnim korakom u pravom smjeru, dodajući da je ostalo još dosta posla da bi se došlo do rješenja.

Erdogan se nije pojavio na konferenciji za novinare nakon sastanka s Michelom i Von der Leyen.

Erdogan je doputovao u Bruxelles nekoliko dana nakon što je izvršio pritisak na Europsku uniju otvaranjem granica za migrante prema Europi. Migranti su upućeni prema granici s Grčkom, a grčka vlada je, uz potporu svih članica EU-a, odlučila zatvoriti svoje granice, optužujući Tursku da migrante zloupotrebljava za svoje geopolitičke ciljeve.

Sve prati dopisnica HRT-a Jasna Paro. Javlja kako se u institucijama govori o oživljavanju dijaloga s Turskom, ništa o novom sporazumu, a još manje o novoj pošiljci novca.

- EU ne želi ništa mijenjati pod pritiskom niti u atmosferi konfrontacije koju je stvorila, smatra Bruxelles, Turska kada je otvorila granice za migrante prema Grčkoj. Povlačenje migranata s granice biti prvi preduvjet za svaku daljnju pomoć Bruxellesa Turskoj. Cilj je Bruxellesa vratiti odnose s Turskom u okvir sporazuma iz 2016. godine kojim se Turska obvezala zadržavati migrante na svom teritoriju i sprječavati njihov izlazak iz Turske, objasnila je Paro.

 
Stanje na tursko-grčkoj granici danas je relativno je mirno. Nema novih informacija o sukobima migranata i grčke policije. Desetak tisuća migranata nestrpljivo čeka rasplet situacije na granici u Turskoj koja više ne želi skrbiti za njih, a Europska ih unija ne želi prihvatiti.

Varljivi je mir na tursko-grčkoj granici. Volonteri donose hranu i lijekove, migranti očekuju veću pomoć, žive u svijetu nade - spas i bolji život nalaze se odmah iza grčke granice.

Ono što se službeno zna jest da je svega 500 migranata prošlo grčku granicu. Radi se uglavnom o Afganistancima, Sirijaca je svega nekoliko posto. Nastavlja se s izgradnjom ograde koja bi trebala biti dugačka 40 km. 

Europa ne želi pristati ni na kakve ucjene. Sve migrantske probleme, a oni su veliki i nepredvidivi, želi rješavati diplomatskim putom.

I dok se visoka politika sprema na nove razgovore, volonteri javljaju da kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi, iz sata u sat, pod okriljem mraka, organiziraju ilegalne ulaske preko slabije čuvanih dijelova grčke granice.

Premijer Andrej Plenković potvrdio je da je Hrvatska spremna prihvatiti dio djece koja žive u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima

Izvor:hrt.hr

na vrh članka