Djela Marina Držića u "Deset vekova srpske književnosti" izazvala javnu osudu

Djela Marina Držića u "Deset vekova srpske književnosti" izazvala javnu osudu

Hrvatsku kulturnu javnost ovih je dana neugodno iznenadila vijest da su se u srpskom izdanju "Deset vekova srpske književnosti", nakon Ivana Gundulića, nedavno našla i djela Marina Držića. Matica hrvatska reagirala je javnom osudom kojoj se pridružilo i Ministarstvo kulture.


"Deset vekova srpske književnosti" projekt je poznat po tome da trajno i uvijek iznova u svoja izdanja uvrštava najvažnije hrvatske pisce 16. i 17. stoljeća koji su djelovali u Dubrovniku. Ovoga puta to je Marin Držić.

- Naša reakcija je samo jedan znak da hrvatska kultura i hrvatske kulturne institucije smatraju da je Držić jedna veličina koja neotuđivo i čvrsto stoji na tlu hrvatske kulture, kaže Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske.

- Nažalost za sada ne postoji. Vjerujemo da je u 21. stoljeću dogovaranje i međusobna komunikacija najbolji i jednini ispravni model, međutim ovdje komunikacije nema. Ako vi a priori uvrštavate desetke hrvatskih značajnih osoba iz naše prošlosti u korpus svoje kulture i onda se pitate zašto to radite, kaže Botica.

A evo i odgovora glavnog urednika antologijskog izdanja "Deset vekova srpske književnosti" akademika Mire Vuksanovića:

- Smatramo da književnost koja je nastajala u Dubrovačkoj Republici, prema specifičnim obilježjima i jezičnoj osnovi štokavskog narječja, ima dvojnu pripadnost, da je istodobno i hrvatska i srpska. Takvo krajnje pomirljivo stajalište proistječe iz znanstvenih radova povjesničara  književnosti među kojima su ugledni Dubrovčani Milan Rešetar i Petar Kolendić. Zato smo u našu ediciju uvrstili poeziju starog Dubrovnika, Gundulića i Držića. Također su uvršteni Ivo Ćipiko, Ivo Vojnović, Vladan Desnica i drugi Srbi iz Hrvatske čije delo pripada i srpskoj i hrvatskoj književnosti. Takva pitanja bolje rješava nauka od politike.

- Srpsko shvaćanje jezika podrazumijeva integraciju, podrazumijeva totalitarni, imperijalni princip, ističe akademik Tonko Maroević, urednik edicije Matice hrvatske "Stoljeća hrvatske književnosti".

Djela Marina Držića i brojnih drugih hrvatskih pisaca, u Beogradu se često izvode i tumače, i to je činjenica kojom se hrvatska kultura ponosi, no uvrštavanje hrvatskih pisaca u korpus srpske književnosti Matica hrvatska ocijenila je nedopustivim.

Izvor:hrt.hr

na vrh članka