Sve teža situacija u Latinskoj Americi

Sve teža situacija u Latinskoj Americi

U svijetu je koronavirusom zaraženo više od 5 milijuna 360 tisuća ljudi, a umrlih je gotovo 342 tisuće. Globalno žarište je Južna Amerika. Brazil je nakon SAD-a prema broju oboljelih drugi u svijetu.


Svježe iskopani grobovi na najvećem groblju Latinske Amerike, Vili Formosa u Sao Paulu, još jedan tužan podsjetnik da Brazil, više od 332.000 zaraženih i  21.000 podleglih virusu, postaje globalno žarište zaraze koronavirusom. Najviše žrtava, njih gotovo četvrtina, u Sao Paulu su, financijskom i kulturnom središtu države, jednom od najnapučenijih svjetskih gradova s gotovo 12 milijuna stanovnika. Najizloženiji zarazi su stanovnici siromašnih gradskih pregrađa poput ove favele u Sao Paulu. U Heliopolisu je već umrlo 65 stanovnika. I broj se svakim danom povećava.

U državi u kojoj 13 milijuna ljudi živi u favelama,  bez sistematičnog testiranja na covid-19, nemoguće je procijeniti točan broj zaraženih, a stručnjaci se boje da prava eksplozija zaraze tek slijedi.

- Vidjet ćemo još mnogo smrti. Ovog tjedna otvorena je ova terenska bolnica u Heliopolisu, ona već prima pacijente i očekujem da će u punom kapacitetu biti za mjesec dana, kazao je Marcivan Barreto, volonter iz Sao Paula.

Peru, drugi po broju zaraženih u Latinskoj Americi ulazi u peto produženje izvanrednog stanja. Iako je peruanski predsjednik na vrijeme proglasio karantenu, još sredinom ožujka, velika smrtnost na sjeveru zemlje i u Amazoni, među autohtonim indijanskim stanovništvom, gdje se socijalno distanciranje nije poštivalo, ali i kronično nedovoljno financirani zdravstveni sustav, uzrok su nastavka širenja covida-19.

- Sada smo postavili jasne ciljeve koje moramo provesti tijekom izvanrednog stanja do 30. lipnja, rekao je Martin Vizcarra, predsjednik Republike Peru.

U strahu od nediscipliniranih i slabih europskih gospodarstava, Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, poznate kao "štedljiva četvorka" EU-a, ponudile su kontra prijedlog paketa poticaja u prevladavanju krize izazavane coronavirusom. Suprostavljaju ga njemačko-francuskom planu vrijednom 500 milijardi eura kroz dosad neviđen mehanizam udruživanja europskoga duga.

- Ta bi pomoć imala tri cilja - ulaganja u ekološki sektor, digitalizaciju i zdravstveni sektor, s ciljem stvaranja što više radnih mjesta u Europi, izjavio je Sebastian Kurz, austrijski kancelar.

Pomoć bi se najugroženijim državama davala kroz jednokratne zajmove pod povoljnim uvjetima u sljedeće dvije godine.

Izvor:hrt.hr

na vrh članka