Je li Haški sud ispunio svrhu - što nakon njegova zatvaranja?

Je li Haški sud ispunio svrhu - što nakon njegova zatvaranja?

Od osnutka suda 1993. do danas Haški sud optužio je 161 osobu, 90 ih je osudio, a 19 oslobodio.

Trinaest je slučajeva proslijeđeno domaćim sudovima. Sedam postupaka još traje, a u dva će se suditi pred međunarodnim mehanizmom koji će biti nasljednik suda - takozvani MICT. Pred sudom je ispitano 4.650 svjedoka, radilo se gotovo 11 tisuća dana i prikupilo dva i pol mlijuna stranica transkripata.

Potkraj godine Haški sud dobiva natpis "počivao u miru", slikovito je još početkom godine objasnio u Zagrebu predsjednik tog suda Carmel Agius. No ustanovljen je mehanizam, tzv MICT. MICT više nikoga neće procesuirati. No rješavat će žalbe, poput Mladićeve, i završiti proces protiv šefova srbijanske tajne službe Stanišića i Simatovića. Haško tužiteljstvo očekuje da će one koji i dalje slobodno šeću procesuirati sudovi njihovih zemalja. Nekoliko suđenja godišnje, kaže Agius, kap je u moru. "Privesti 50 ili 60 osoba na godinu je ništa. Ulicama na prostoru bivše Jugoslavije slobodno šeće na tisuće ratnih zločinaca. Neke žrtve zločina žive u istoj ulici sa zločincima, izjavio je.

Kad se podvuče crta, je li Haški sud donio pravdu?

Odvjetnica Milivoja Petkovića Vesna Alaburić smatra kako je ICTY uspio u načelu da sve zločine treba kazniti, da bez obzira što neki ljudi neke ljude smatrali herojima u svojim sredinama. Međutim, sud je, nastavlja, mutirao kaznenu odgovornost pojedinca. Proglasiti ga krivim za zločine za koje nije znao i nije ih mogao spriječiti - i još kao dio instituta udruženog zločinačkog pothvata, nije, kaže, pravda. "Svjesni toga da je taj institut kreiran na taj način da bi se mogli procesuirati najviši politički dužnosnici. Znamo da je Slobodan Milošević bio tamo i mnogo se nagađalo da je i hrvatsko političko vodstvo bilo negdje na nekom popisu za sastavljanje optužnica. Moje vam je mišljenje da je to zaista sve bilo iskreirano da bi se oni mogli procesuirati i kazniti", smatra Alaburić.

Najveća je pogreška suda nedosljednost u odlukama, kaže Vesna Škare Ožbolt. Pa u presudi Mladiću nema zločinačkog pothvata zbog stvaranja Velike Srbije, dokazanog u prijašnjem postupku protiv Martića. Zato smatra da se Hrvatska mora uključiti u ovaj posljednji, postupak protiv Stanišića i Simatovića. "Hrvatska se nije se nije uključila ni u postupak vukovarskoj trojci pa je ispalo da nije bio međunarodni sukob, a na nekim mjestima je pisalo čak i građanski rat", kazala je Vesna Škare Ožbolt.

Iako su pojedinci kažnjeni za zločine, haške presude nisu donijele mir i spokoj žrtvama niti su jasno rekle što je istina o 90-ima. No ovo posljednje i nije bila zadaća suda.

Izvor: HRT

Video sadržaj

na vrh članka