Capak: U petak očekujemo još veći broj zaraženih

Capak: U petak očekujemo još veći broj zaraženih

U Hrvatskoj bi u petak broj zaraženih mogao biti veći nego što je bio danas, kazao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo  u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Dodao je kako se nada da će se uskoro vidjeti rezultati mjera koje su donesene prošloga tjedna, inače će se, kako kaže, ići na druge opcije koje postoje.

Napravit ćemo sve da do "lockdowna" ne dođe. U proljeće nas je "lockdown" koštao 22 milijarde kuna. Hrvatska ima dobre epidemiološke mjere i kada bi ih se svi držali, situacija bi se sigurno poboljšala. Na raspolaganju nam stoji još niz mjera, kazao je Capak.

Govoreći o situaciji u Sloveniji, rekao je da je ondje incidencija više nego dvostruko veća od one u Hrvatskoj. Oni imaju nagli rast novih slučajeva, pa mi je logično da kreću u daljnje zatvaranje, dodaje. Ističe da su epidemiolozi skloni donošenju strožih mjera, ali da  se zapravo uvijek treba razmišljati da se život treba nastaviti i da država treba funkcionirati. Treba pronaći balans.

"Nema brojke zbog koje se određuje 'lockdown'" 

Napominje da nema te brojke za koju bi se moglo reći da je ključna za određivanje "lockdowna". Trenutačno je broj zaraženih u Hrvatskoj veliki, ali smo po incidenciji negdje na sredini u odnosu na europske države, dodaje.

Saša Srića, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, rekao je da nas broj zaraženih još jednom mora upozoriti da se moramo pridržavati mjera.

- To je jedino što nam preostaje. Zdravstveni sustav je preopterećen. I sam sam prebolio koronavirus. Virus je ušao duboko u zdravstveni sustav. Dosta kolega u zdravstvenom sustavu je zaraženo. Pitanje je hoće li se uz sve ovo zdravstveni sustav uspjeti održati, kazao je Srića.

Koja su, po Štagljaru, najvažnija pitanja oko koronavirusa?

Igor Štagljar
, molekularni biolog, kaže da je najvažnije pitanje koliko je zaista zaraženih.

- Pretpostavlja se da je 25-50 posto oboljelih asimptomatskih. Bitno je znati i koliko dugo će trajati imunitet. Studija u Islandu pokazala je da imunitet traje 120 dana. Također je važno znati kako to da neki imaju jako teške simptome, a drugi jako blage. Postoji neka genetička komponenta koju još ne znamo. Pitanje je i hoće li doći do reinfekcije. Takvi slučajevi su vrlo rijetki, dodaje.

Ozbiljnost inspekcija podiže se za jedan stupanj

Damir Trut
, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu, navodi da temeljni cilj nije kažnjavanje ljudi već poštivanje epidemioloških mjera koje su donesene. 

- Mislim da smo mi u zdravstvenom sustavu kroz ove inspekcije pomagali i na terenu postizali određene rezultate. Kako idemo u neko malo teže vrijeme, ljudi ulaze u zatvorene prostore i tamo se odvija život, kazao je Trut i naglasio da se za jedan stupanj podiže ozbiljnost inspekcija i postupaka koje će provoditi na terenu. Tijekom vikenda napravi se oko 300-400 inspekcijskih nadzora. Najčešće se radi o nepridržavanju distance ili je pak preveliki broj osoba u određenom prostoru. Istaknuo je da inspektora na terenu ima dovoljno.

Kozlevac: U Istri virus nije u slobodnoj cirkulaciji

Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije, svjedoci ste da je Istra 5-6 tjedana imala vrlo mali broj zaraženih ljudi. Epidemiolozi su konstatirali da Istra nema virus među populacijom, već da je virus moguć samo "ulaskom" zaraženih.

- Kako se situacija pogoršavala u drugim hrvatskim županijama, pa i u Sloveniji i Italiji, osjetili smo odmah i u Istri. Danas je broj zaraženih bio 41. Od toga su 34 osobe iz drugih krajeva. Jedan dio zaraženih je iz zdravstvene ustanove, drugi dio zaraženih s nekih događanja u klubu u Rijeci. Nakon analize može se reći da virusa u slobodnoj cirkulaciji, u našoj populaciji, nema, dodaje. 

Napomenuo je da treba ograničiti sva događanja gdje se okuplja veliki broj ljudi. Očekujem da Nacionalni stožer sagleda cjelokupnu situaciju u vezi sa sportom. Nismo otok, očekujemo da se donesu mjere. U fazi smo da se branimo od ulaska virusa. Apeliramo na ljude da ne putuju bez potrebe.  Mobilnost ljudi treba kontrolirati, naglasio je.

Karin: Na području Splitsko-dalmatinske županije još uvijek je sve pod kontrolom 

Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kazala je da je na području te županije još uvijek sve pod kontrolom, iako su posljednjih dana imali veliki broj zaraženih.

- Uspijevamo locirati mikrožarišta, doći do kontakata, stavljati ljude u izolaciju. No bez obzira koliko god zdravstveni sustav se naprezao, ako se sami ne pridržavamo mjera, epidemija se neće moći zaustaviti. Čim se popusti poštivanje mjera,  bolest se proširi, epidemija uzima maha, istaknula je Karin.

Štagljar: Kanada je bogata i može si dopustiti "lockdown"

Štagljar je komparirao epidemiološku situaciju u Kanadi i Hrvatskoj te je kazao da Kanada nije niti približno dobro riješila koronakrizu kao što je to učinila Hrvatska.

- Ljudi u Hrvatskoj ne razumiju da su bili privilegirani za vrijeme prvoga vala jer su Nacionalni stožer i Vlada riješili ovu situaciju izvanredno. Ne želim nikome podilaziti, ali je to stvarno tako. Kanada je išla u "lockdown" dva mjeseca nakon što je bio detektiran prvi slučaj. Danas Kanada ima više od 208.000 slučajeva Covida-19 i nešto više od 9.800 mrtvih. Budući da Kanada ima 38  milijuna stanovnika, onda je 257 umrlih po milijunu stanovnika. Hrvatska je danas na 99, a SAD na 690. Prije dva tjedna zatvorili smo sve teretane, nema svadbi niti se može objedovati u zatvorenim prostorima restorana. Na neki način smo u "lockdownu". Ali moramo spomenuti da je lako to napraviti u bogatoj državi poput Kanade. Svaki čovjek koji ne može raditi dobije od vlade 2.500 dolara mjesečno. Znam da to nije moguće ovdje u Hrvatskoj i zbog toga se ljudi toliko i boje sljedećeg "lockdowna", a mislim da se on neće dogoditi, kazao je  Štagljar. 

"Hrvatska mora donositi mjere u skladu sa svojim mogućnostima"

Capak je potom rekao da hrvatska Vlada ima mjere u skladu sa svojim  mogućnostima. Donesene su još šire mjere nego što je to bilo, ali si mi ne možemo priuštiti sličnu situaciju, jer ako uđemo u "lockdown", naš BDP bi tonuo.

- Mi moramo u skladu s našim mogućnostima donositi mjere. Nadam se da za Hrvatsku "lockdown" neće biti potreban te da ćemo uspjeti ograničiti širenje virusa i stati na ovim brojkama, odnosno smanjivati broj zaraženih. Situacija oko Hrvatske prelijeva se i nama. No ne možemo reći da nemamo horizontalnu transmisiju bolesti, kao što to kažu u Istri, istaknuo je Capak.

Srića: Treba zbrinuti pacijente i s drugim akutnim bolestima 

Zatvaranjem hitnog trakta KB Dubrava može se očekivati da će pacijenti biti upućeni prema drugim hitnim prijemima. Očekuje se da će 90% tog kapaciteta preuzeti KBC Zagreb, kazao je Srića. Smatra da se i dalje treba voditi računa o tome da postoje pacijenti s drugim akutnim  bolestima koji moraju biti zbrinuti.

- KBC Zagreb, a vjerujem i druge ustanove, rade maksimalno i svi pacijenti s akutnim stanjima su adekvatno zbrinuti, kazao je Srića.

Na  pitanje što je s onima koji imaju kronične bolesti koje se moraju pratiti, Srića napominje da  Klinika za plućne bolesti Jordanovac za onkološke bolesnike jednakim intenzitetom radi. Ostalim pacijentima, kojima život nije ugrožen, zahvati će se odgoditi za određeno razdoblje. Nadamo se da neće biti uskraćeni pacijenti s akutnim stanjima, dodao je. 

Izvor:hrt.hr

na vrh članka